Grad Slatina protivi se spajanju vodouslužnih područja
- Riječ je o infrastrukturi koju su građani platili te bi zbog toga morali zadržati utjecaj na vodoopskrbu u svojim gradovima - kaže slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić
Zbog spajanja vodouslužnih područja, tužbu Ustavnom sudu podnijeli su brojni gradovi i općine diljem Hrvatske te ga “zatrpali” tužbama protiv odluke Vlade da drastično sreže broj vodoopskrbnih poduzeća. Epilog je to sastanka održanog 25. veljače ove godine u Jaski na kojemu se na inicijativu gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela okupilo čak 25 gradonačelnika i načelnika.
”Povijest se ponavlja”
– Na sastanku kojemu je prisustvovao i gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić raspravljalo se o nepravednom spajanju vodouslužnih područja koje provodi Vlada RH. Gradonačelnici i načelnici tom su prigodom istaknuli bojazan da će spomenuti zakon i iz njega proistekla Uredba o uslužnim područjima u konačnici značiti lošiju opskrbu i višu cijenu vode za građane na njihovom području. Uredbom je Vlada predvidjela prijenos imovine gradova i općina na veća vodoopskrbna poduzeća u okviru čega bi oni mogli izgubiti utjecaj na vodoopskrbu na svojim područjima, i to bez ikakve naknade. Na provedbi prava vlasništva temelje se i zahtjevi lokalnih čelnika Ustavnom sudu od kojega traže i da se do konačne odluke privremeno obustave pripajanja koja bi se trebala dogoditi do 8. srpnja 2022. – objašnjavaju iz Grada Slatine.
Podsjetimo, spomenutom Vladinom Uredbom o uslužnim područjima koja je stupila na snagu s prvim danima ove godine, umjesto dosadašnjih 190 isporučitelja vodnih usluga, uspostavit će se 41 uslužno područje s jednim isporučiteljem, odnosno gotovo 5 puta manje.
Na tu su temu gradonačelnik Denis Ostrošić i njegov zamjenik Ilija Nikolić 28. ožujka razgovarali s Damirom Marenićem, direktorom tvrtke Virkom d.o.o. Virovitica koja bi prema spomenutoj Uredbi trebala preuzeti vodoopskrbni sustav kojim na području grada Slatine upravlja tvrtka Komrad d.o.o. Slatina, a koja bi time bila ugašena.
– Da se povijest ponavlja i da se građanima mnogih JLS-a nameće još jedna u nizu političkih centralizacija s kojom se oni neće
tek tako pomiriti, svjedoče reakcija i apel Građanske inicijative koji su stigli početkom godine na adresu slatinske Gradske uprave,
a u kojima se Grad Slatina poziva da se i on tužbom pridruži gradovima ujedinjenima protiv odluke Vlade o spajanju vodoopskrbnih poduzeća – nastavljaju.
U svom dopisu Građanska inicijativa ističe kako su građani Slatine samodoprinosom, izglasanim na referendumu, financirali izgradnju komunalne infrastrukture, vodovoda i kanalizacije, “a sada se građane ne pita prilikom oduzimanja spomenute imovine”.
Naime, Mjesna zajednica Podravska Slatina početkom 1983. godine uvela je samodoprinos za izgradnju osnovne vodovodne i
kanalizacijske mreže u gradu Podravska Slatina u sklopu kojega su po 2 posto iz svojih primanja izdvajali zaposleni radnici, umirovljenici, samostalni privrednici i poljoprivrednici, dok je iz čistog dohotka privrede izdvajano 0,462 posto.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća sredstvima mjesnog samodoprinosa izgrađeni su zgrada nove srednje škole i gradska mrtvačnica, zatim oko 6 od ukupno 13 kilometara vodovodne mreže s crpnom stanicom u Medincima i vodospremom u Podravskoj Slatini te 15-ak kilometara kanalizacijske mreže.
– Novim referendumom (1988. - 1993.) i izglasavanjem uvođenja mjesnog samodoprinosa građani su ponovno izrazili svoju
solidarnost, svoj smisao za zajedništvo i svijest o pripadnosti gradu u kojemu žive, te su tako tih osamdesetih i devedesetih godina omogućili izgradnju još novih kilometara vodovodne i kanalizacijske mreže. Mjesnim samodoprinosom građani su pomogli i izgradnju nove zgrade osnovne škole u Slatini – navode u gradskoj upravi.
– Ovom novom i ozakonjenom Uredbom Slatini i Komradu d.o.o. kao lokalnom javnom vodnom isporučitelju nameće se obveza
integracije, odnosno pripajanja najvećem JIVU na uslužnom području 5. U ukupnom budućem temeljnom kapitalu Virkoma d.o.o. Grad Slatina trebao bi sudjelovati sa svega 20,12 posto udjela, Komrad d.o.o. će se kao dosadašnja tvrtka ukinuti, što će u konačnici zasigurno značiti lošiju opskrbu i višu cijenu vode za građane nakon usklađenja – upozoravaju iz Grada Slatine.
– Dakle, Vlada je ovim procesom, a on je započeo neuspjelom reformom još 2014., predvidjela prijenos imovine gradova i općina na veća vodoopskrbna poduzeća i to bez ikakve naknade tako da upravo na povredi prava vlasništva temeljimo tužbu koju smo
podnijeli Ustavnom sudu, a čime tražimo privremeno obustavljanje pripajanja koje bi se trebalo dogoditi 8. srpnja i tako stajemo
uz svoje građane i inicijativu kojom želimo i dalje posredstvom “domaće” tvrtke, u svojoj lokalnoj zajednici, gospodariti vodoopskrbnim sustavom na slatinskom području – obrazložio je slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić.
Stigla je, pak, u srijedu odluka Ustavnog suda kao odgovor na zajedničku akciju gradonačelnika i načelnika koji su podnijeli tužbu Ustavnom sudu protiv odluke Vlade RH o spajanju vodouslužnih područja kojim bi se drastično smanjio broj vodoopskrbnih
poduzeća.
– Ustavni sud će u nastavku procesa pokrenuti postupak i razmotriti naše argumente, a do tada je okrupnjavanje vodouslužnih
područja stopirano – istaknuo je gradonačelnik Ostrošić.
Odluka Ustavnog suda
Naime, Ustavni sud je na sjednici održanoj 29. ožujka donio rješenje kojim je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom
i zakonom Uredbe o uslužnim područjima.
– Ovo je tek prvi korak u našoj pravnoj borbi kojom će do konačne odluke Ustavnog suda biti izbjegnuta potencijalna šteta trenutačnom poslovanju tvrtke Komrad d.o.o. Slatina pri upravljanju vodoopskrbnim sustavom na području grada Slatine.
Okrupnjavanje vodoopskrbnih sustava nije rješenje za vodno gospodarstvo što je već vidljivo iz primjera ViO-a Zagreb koji već
dugo upravlja ogromnim područjem uz poražavajuće rezultate, a sve se to onda prelama preko leđa građana. Vjerujem da će i konačno rješenje Ustavnog suda biti u našu korist te ćemo i nadalje posredstvom “domaće” tvrtke, u svojoj lokalnoj zajednici, gospodariti vodoopskrbnim sustavom na slatinskom području. Na taj način bi sačuvali brojna radna mjesta te zaštitili građane od lošije opskrbe i znatnijeg porasta cijena vode i vodnih usluga na širem slatinskom području – zaključio je Ostrošić.
