U planu je bilo da Općina Gunja 25. srpnja, kada se obilježava sveti Jakov, koji je i zaštitnik župe, obilježi i Dan općine. Prema planu središnji dio proslave trebala je biti svečana sjednica Općinskog vijeća, ali je sve odgođeno zbog nevremena koje je pogodilo istok Hrvatske 19. srpnja. S načelnikom Općine Gunja razgovarali smo o učinjenome tijekom protekle godine, planovima i očekivanjima.
Nezapamćeno nevrijeme u srpnju pogodilo je i Gunju. Kakve su štete na području Općine?
– Imamo nešto štete, ali one nisu ni izbliza onakve kao u selima koje je to nevrijeme baš pogodilo. Imamo nešto kuća na kojima je otišlo nešto crijepa, što je ubrzo sanirano, kao i nekoliko kuća na kojima je zabilježena nešto veća šteta. Najgore je prošla Osnovna škola Antuna i Stjepana Radića kojoj je vjetar odnio dio krova vjetar, dok je na drugoj strani krov pomaknut. Drugi dan pokrili smo krov škole najlonima da ne propada, ali je nevrijeme koje nas je pogodilo dva dana poslije odnijelo i to. Škola je u međuvremenu pokrivena, a kako je osigurana, očekujemo uskoro da krenu radovi na sređivanju krovišta.
Hoće li nastava krenuti na vrijeme u školi u Gunji?
– Krenut će na vrijeme svakako, ali vidjet ćemo još hoće li biti u jednoj ili u dvije smjene. U školu je došla uputa da se pripremi nastava za dvije smjene. Ako to bude tako, vjerujem da će radovi već tijekom rujna biti gotovi i da će se sve vratiti na staro. Ako se pak radovi završe do početka rujna, vjerujem da će nastava krenuti ponovno u jednoj smjeni.
Jeste li zadovoljni učinjenim između dva Dana općine?
– Svakako da smo zadovoljni kako se radilo i koliko se radilo. U cilju nam je podići kvalitetu života u Gunji, a u isto vrijeme radimo i na oporavku i razvoju gospodarstva. Provodimo niz projekata, neki su u pripremi, a neki pak još u planovima. Javljamo se na sve moguće natječaje s našim idejama i projektima. Negdje prođemo, negdje ne, a negdje gdje se traži naše preveliko učešće prisiljeni smo zbog malog proračuna odustati.
Koje biste projekte posebno istaknuli?
– Jedan od njih je svakako projekt izgradnje dječjeg vrtića u Gunji. Naime, Gunja nikada do sada nije imala dječji vrtić te su se roditelji snalazili na razne načine ili vozili djecu u susjedno selo u privatni vrtić. Radovi na vrtiću su u punom jeku, nabavljena je stolarija i sprave za dječje igralište, a uskoro bi trebala biti završena i ograda oko vrtića. Tijekom sljedeće godine planiramo provesti unutrašnje opremanje vrtića tako da bi on s radom trebao početi početkom rujna 2024. godine. Bit će to velika stvar za mlade roditelje u Gunji koji će sada, kada budu odlazili na posao, imati gdje na sigurnom ostaviti svoju djecu.
Na koje još projekte ste mislili?
– Tu je svakako i završetak prve faze radova u Poslovnoj zoni Velebit od koje očekujemo puno. Očekujemo da do kraja godine ti radovi budu završeni i da u Poslovnu zonu počnu dolaziti ulagači i otvarati radna mjesta. Imamo više pisma namjere i vjerujem da će oni ubrzo započeti s planiranim ulaganjima. Samo taj projekt i projekt vrtića vrijedni su oko 700.000 eura. Tu su i drugi projekti poput nabave kanti za biootpad, stroja za pranje i čišćenje ulica, sjeckalice i drobilice granja… Postavili smo po Gunji i pametne klupe, infopultove, besplatne pristupne točke za internet… Nastavit ćemo i dalje to razvijati i osiguravati mladima, kao i ostalim mještanima, što više različitih sadržaja.
U više navrata ste isticali i radove na asfaltiranju ulica i izgradnji nogostupa?
– Da, to je jedan od problema koje sam dočekao kao načelnik i s kojim se i dalje bavimo koliko možemo. Sve ovisi o sredstvima. U Gunji je od 12 ulica trenutačno pet njih asfaltirano. U planu nam je ove godine asfaltirati još dvije ulice od kojih je jedna koja će voditi do novog bošnjačkog groblja. Ipak, ostat će nam i dalje pet ulica koje su neasfaltirane. To nam predstavlja veliki problem jer u nekim ulicama mještani gotovo da ne mogu izaći na ulicu. Isti je problem i s nogostupima.
I dalje je gospodarstvo možda i najveći problem Gunje?
– Slažem se s tim. Gospodarstvo je naš najveći problem jer ljudi nemaju gdje raditi. Poslije poplave 2014. godine dvije tvrtke koje su se bavile proizvodnjom namještaja zatvorile su svoje pogone u Gunji te smo tako ostali bez stotinjak radnih mjesta. To je za Gunju ogromna brojka. U međuvremenu je svoj pogon u Gunji otvorila i jedna tvrtka iz Gradišta odakle su stigle najave i o mogućem širenju, ali vidjet ćemo što će od toga biti. Stoga puno očekujemo od ulaganja u Poslovnu zonu Velebit, a i u dječjem vrtiću bit će otvorena četiri radna mjesta.
Je li i Gunju pogodila afrička svinjska kuga?
– Jest, iako u Gunji nije bilo nekih velikih uzgajivača. U selu je bilo negdje između 500 i 600 komada svinja. Mislim da su do sada dvije trećine njih eutanazirane jer je to jedini način u borbi protiv te bolesti. Vlasnici će dobiti odštetu od države, ali kada se zna da oni godinu dana ne smiju više držati svinje, to će biti strašan udarac za njih.
Na koji način, suočena sa svim tim problemima, radi jedna mala općina poput Gunje?
– Radimo puno, pratimo sve moguće natječaje na koje konkuriramo jer smo svjesni da iz svoga izvornog proračuna malo toga možemo napraviti. Pri tome osluškujemo i potrebe mještana te se trudimo na svaki način im biti na usluzi. Mislim da oni to vide i znaju i da su svjesni svih potreba, mogućnosti, ali i problema.
Bili ste član HDZ-a, a sada ste nezavisni gradonačelnik. Kakva je vaša suradnja sa županijom i ministarstvima u Vladi RH?
– Kada je riječ o suradnji s ministarstvima, tu zaista nemam nikakvih primjedbi. Prolazimo na natječajima i nisam nikada primijetio nikakve probleme. Kada je pak riječ o suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom, tu ne očekujemo neku posebnu pomoć niti smo je dobili.