Nitko od onih koji su povukli novac iz Europe nije do sada požalio

S ciljem informiranja šire javnosti o mogućnostima financiranja iz fondova EU te isticanja dosadašnjih postignuća i rezultata kada je o korištenju europskih izvora financiranja riječ, u Biogradu na Moru prošlog su četvrtka u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održani Regionalni dani EU fondova. Gradonačelnik Biograda na Moru Ivan Knez u svom pozdravnom govoru zahvalio je svim Vladama koje su dale doprinos povlačenja novca iz EU fondova, istaknuvši da u tome Biograd bilježi sjajne rezultate. Upravo taj grad jedan je od nositelja kvalitetnih i velikih promjena kojima su na čelu dva velika projekta, revitalizacija parka Vransko jezero i Biosfera Biograd, i koji će snažno unaprijediti ovaj kraj pri čemu se ne smije zaboraviti Zadar ni Šibenik koji prednjače u povlačenju novca iz europskih fondova. Riječi su to kojima je pomoćnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić pozdravio okupljene, dodavši da se manifestacije poput ove organiziraju upravo s ciljem upoznavanja važnosti EU fondova u gospodarskom napretku.

Nosioci promjena

“Građani su nosioci promjena, a mi želimo pokazati da je to moguće te da su mnogi posljednjih godina ostvarili svoje poslovne ciljeve i snove. Svjesni smo kritika javnosti, no uložili smo trud kako bismo olakšali korištenje novca dostupnog iz europskih fondova”, kazao je. Istaknuo je i da sada imaju preko 3000 ugovora potpisanih s poduzetnicima koji su u postotku povukli najviše sredstava. “Međutim, tu ne stajemo. Već razmišljamo o onome što Hrvatsku čeka nakon 2020., radimo na važnom dokumentu da sljedeće financijsko razdoblje dočekamo spremni. Radi se o nacionalnoj razvojnoj strategiji, a otvorili smo i posebnu web stranicu gdje svojim prijedlozima vi kao građani možete unaprijediti navedeni dokument“, poručio je Jelić.

Kada se govori o ulaganjima u turizam treba imati u vidu da se radi o visoko fragmentiranom sektoru s mnogostrukim učincima po gospodarstvo i samu turističku destinaciju, istaknula je voditeljica Odjela za programiranje i vrednovanje programa u Ministarstvu turizma Ksenija Slivar na panel diskusiji pod nazivom Biograd na Moru - razvoj turizma i poljoprivrede kroz fondove EU. “Turizam nema jedan fond financiranja već su raspodijeljeni kroz razne fondove, pored programa Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali u obzir dolaze i mjere za ruralni razvoj i drugi. Upućujemo pozive poduzetnicima, raspisujemo natječaje za financiranje javne infrastrukture te pozive za područje obrazovanja, a u kulturnu je baštinu do sada uloženo preko 900 milijuna kuna. Ističemo pozive vezane za uključivanje ranjivih skupina u sustav zapošljavanja te novu e-uslugu za izdavanja kategorizacije. U Ministarstvu turizma uspješno pripremaju vrijedne projekte te im možemo poželjeti samo da još bolje nastave. Svjesni smo stalnih promjena, no moramo biti fleksibilni”, kazala je Slivar dodavši i da vjeruje kako će uskoro u široj mjeri omogućiti jednostavnije i lakše financiranje sustava.

Velika se pažnja pridaje zaštiti okoliša te su na raspolaganju posebne mjere i za zaštitu okoliša, dodala je voditeljica Službe za održivo gospodarenje zemljištem i potpore šumarstvu u Ministarstvu poljoprivrede Branka Palčić. “U novom programskom razdoblju veći je naglasak stavljen na okoliš. Sredstava ima, javljate se na natječaj i neka vas količina dokumentacije ne obeshrabri, svi smo vam na raspolaganju”, poručila je zainteresiranima.

Spomenula je i izazove s kojima se sustav susreće i sam proces prijave projekata na koji se korisnici znaju žaliti da je kompleksan. “Od korisnika sve to moramo tražiti jer kad dođe revizija, oni zaista sve pregledavaju i u slučaju pogreške država mora vratiti novac. Najavljena je simplifikacija postupka”, istaknula je kazavši i da navedeno treba uzeti sa zadrškom.

‘Boom’ u zaleđu

Zaleđe Biograda u posljednje je vrijeme doživjelo veliki ‘boom’, nastavio je voditelj LAG Laura Ivan Čupić pojasnivši da je osnovna djelatnost LAG-ova raspisivanje natječaja iz ugovorenih sredstava. “Dobili smo veće ovlasti, LAG-ovi dobivaju na svojoj važnosti. Imamo oko 120 realiziranih projekata, 50-ak iz turizma i to su većinom manji projekti, uglavnom bazeni, a ostatak čine ulaganja na seoskim domaćinstvima, OPG-ovima i drugdje. Također, mladi se poljoprivrednik do 41. godine mogao prijaviti za 50 tisuća eura za mehanizaciju i/ili sadnju dugogodišnjih nasada te novac dobiti 100 posto bespovratno. U svome radu nemamo većih problema. Napravili smo strategiju razvoja našeg područja, a kada mi raspišemo natječaj na njega se smiju javiti samo ljudi s ovog područja te ne sudjeluju u konkurenciji s ostalim gradovima. Ohrabrio bih sve koji još nisu koristili sredstva da se svakako jave ako misle da imaju ikakve šanse jer uz sve probleme, administrativne i ostale, od projekata u kojima smo sudjelovali još se nitko nije požalio što je dobio sredstva”, zaključio je Čupić.

Simbolična sredstva

O izuzetnom fenomenu prirodnih vrijednosti na panel diskusiji govorio je ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin koji je tom prilikom dodao i da posjetitelji nakon divljenja prirodi ovdje nemaju što raditi ni kako doći do druge strane jezera. “Nekim svojim sredstvima, mahom simboličnim, ne bismo uspjeli izgraditi odgovarajuću infrastrukturu koja je preduvjet za razvoj programa edukacije i osposobljavanja. Naši su najveći izazovi administrativno upravljanje projektima, odnosno velik i zahtjevan posao u kojem ne smije biti greške. Čitava se zemlja suočava s problemom nedostatka kvalitetnih izvođača uslijed odlaska kvalitetne radne snage”, napomenuo je. Istaknuo je i projekt Biosfera Biograd čiji je cilj održavanje radionica i edukacija i šire od biogradskog zaleđa, odnosno prenošenje znanja kako se aktivno uključiti u najbrže rastuću granu turizma - aktivni i sportski turizam. “Navedeni segment bilježi 68% rasta posljednjih nekoliko godina i poprilično je raznolik te obuhvaća bicikliste, penjače, ronioce, kajakaše... Cilj nam je što više takvih posjetitelja, dok moramo poraditi i na unutarnjim preprekama, kao što je dobivanje građevinskih dozvola te rješavanje imovinsko – pravnih zavrzlama”, naveo je Katičin.

Razvojni projekti

Voditelj lokalne akcijske grupe (LAG) Laura Ivan Čupić predstavio je razvojne projekte u Biogradu na Moru sufinancirane iz fondova Europske unije, kojih je čitav niz. LAG Laura je s radom krenuo kao pilot projekt registriran 2009., a danas obuhvaća područje Biograda i Benkovca te 11 biogradskih općina što podrazumijeva područje s oko 49 tisuća stanovnika. Govoreći o području njihova rada, rade na stvaranju radnih mjesta, poboljšanju prirodnog i kulturnog nasljeđa, poticanju zapošljavanja i povećanju broja radnih mjesta. “Naš postotak iskorištenosti novca iz IRPAD-a je gotovo 100 posto sredstava, iz ruralnog smo razvoja iskoristili sve što smo mogli, a od 54 LAG-a koliko ih je u Hrvatskoj ocijenjeni smo s 96 bodova od mogućih sto. Što se tiče projekata u Biogradu financiranih novcem iz EU fondova, tu je poduzetnički inkubator vrijedan 38 milijuna kuna financiran iz europskog Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, projekt BioSfere vrijedan oko 22 milijuna kuna, revitalizacijska Vranskog jezera vrijednost preko 22 milijuna kuna, POS-ovi stanovi za koje je osigurano oko 10 milijuna kuna, izgradnja pretovarne stanice projekt je vrijedan oko 6 milijuna kuna, projekt reciklažnog dvorišta, vrijedan više od 5 milijuna kuna, uređenje dječjih vrtića, izgradnja centra za socijalnu skrb te drugi projekti čija ukupna vrijednost prelazi 125 milijuna kuna“, istaknuo je Čupić.

Projekt revitalizacije i povezivanja atrakcija Parka prirode Vransko jezero, vrijedan 22,3 milijuna kuna što je osigurano iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, predstavio je ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin. Kategorije ulaganja su posjetiteljska infrastruktura i sadržaji, edukacija i interpretacija, promocija i vidljivost te upravljanje projektom i administracija, a aktivnosti koje se u sklopu njega provode su uređenje Info-centra Biograd n/M vrijednosti 2,581 milijuna kuna koji podrazumijeva rekonstrukciju zgrade te uređenje interijera i okoliša. Tu je i uređenje lučice Crkvine, uz stvaranje tehničkih preduvjeta za njeno funkcioniranje, vrijednosti 2,857 milijuna kuna te nabava višenamjenskog vozila. K tome je za uređenje 13 kilometara biciklističkih staza osigurano oko 5 milijuna kuna, za nabavu vozila i plovila za prijevoz posjetitelja, odnosno električni vlak kapaciteta do 60 osoba osigurano dodatnih 2,384 milijuna kuna. Planirano je i postavljanje adrenalinskog parka s 3 staze vrijednost 640 tisuća kuna te nabava opreme za posjetitelje.

Radionice i edukacija

Na Regionalnim danima EU fondova održana je i nekolicina stručnih predavanja. Jelena Goričanec Mamić iz Ministarstva turizma predstavila je potencijale koje se u turizmu mogu ostvariti korištenjem novca dostupnog iz europskih fondova te otvorene natječaje. Pokazala je to na primjeru Javnog poziva Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva koji je bio otvoren od ožujka do lipnja 2017. godine i čiji je cilj bio poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva, a koji se ponovno planira otvoriti u 2019. godini. U sklopu tog projekta, potpisano je 20 ugovora ukupne vrijednosti 30,6 milijuna kn. Financirani projekti obuhvatit će 967 osoba, od čega 647 osoba mlađih od 25 godina, 251 osobu stariju od 54 godine te 69 osoba s invaliditetom koje su posao pronašle unutar turističkog sektora. Riječi je bilo i o natječaju povezanom s uspostavom regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva te projektu Hrvatski digitalni turizam, E-turizam, vrijednom 54,5 milijuna kuna, kojim će se omogućiti korisnicima javnih usluga u sektoru turizma kvalitetnu, brzu i korisnički orijentiranu te povećati transparentnost i učinkovitost rada javne uprave.

Aktualni programi

Branka Palčić iz Ministarstva poljoprivrede je predstavila aktualne i buduće natječaje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (PRR) kojemu je cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće te očuvanje okoliša, bioraznolikosti i krajobraza. „Prema indikativnom planu natječaja za 2018. godinu, za mjere iz Programa ruralnog razvoja raspisat ćemo ukupno 30 natječaja a za što smo osigurali 3,75 milijardi kuna potpore i trenutno je raspisano 10 natječaja“, kazala je Palčić. Ivana Milan iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja govorila je o energetskoj obnovi zgrada iz EU fondova. Kazala je i da se prosječna ušteda nakon energetske obnove kreće oko 63 posto, dok je prosječna starost zgrada bila 50 godina. Energetska je obnova budućnost građevinskog sektora, posebice u urbanim središtima, istaknula je Milan, dodavši i da su na ovaj način nekim školama pomogli da se ne zatvore, dok kvaliteta zgrade generalno podiže vrijednost nekretnine.

Ovisnost o EU fondovima

Bruno Grubešić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO) govorio je o aktualnim i budućim pozivima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te istaknuo da je Hrvatska prva u EU po udjelu fondova u javnim investicijama te da su sve veće investicije bile vezane za EU fondove. „To je dobro i loše jer nedostaju drugi izvori financiranja i pokazuje ovisnost RH o samom sustavu EU fondova“, komentirao je. Kazao je i kako je svojevremeno bilo 120 razvojnih strategija na nacionalnom nivou, no i da se ne može utjecati direktno na tržište, veće pronaći niše koje to tržište nedovoljno pokriva. MINGO je, inače, nadležan za provedbu dvije prioritetne osi iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK), i to Prioritetne osi 1 (PO1) Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija u sklopu koje je dostupno 2,33 milijarde kuna te Prioritetne osi 3 (PO3) Poslovna konkurentnost s potencijalom od 7,37 milijarde kuna. Rade Dubreta iz HAMAG-BICRO ukazao je na najčešće pogreške pri izradi projektne prijave i ključne točke provedbe projekta. Najvažniji koraci pri izradi projektne prijave su ideja i potreba, istaknuo je, nakon čega tek treba uslijediti potraga za odgovarajućim Javnim pozivom. Drugi korak je informiranje, treći korak je ključna dokumentacija dok bi četvrti korak bili rokovi.

Kako do sredstva

Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova u sklopu svog izlaganja zainteresiranim je poduzetnicima približio direktor tvrtke Zlatni plamen Antonio Surjan Žanko. Na početku je, kako bi naglasio potencijal EU fondova, postavio pitanje svima mogu li zamisliti koliko bi brzo napredovali u svom poslu kada bi za vlastitu ideju i investiciju povukli sredstva iz EU fondova, nakon čega su uslijedili i konkretne upute kako do tog novca doći. Korak po korak, obrađene su neke od najvažnijih tema kada se govori o oslanjanju na europske izvore financiranja.