Ponuda multiflora, gumbeka, špina, krizantema..., svake je godine uoči Svih svetih bolja i raskošnija. Štandovima i klupama na tržnicama i grobljima od jučer je sve je teže prići, a i neki trgovački lanci “zagušeni” su prigodnim sesvetskim raslinjem. Malene lončanice multiflore ponegdje se mogu naći već za 10 kuna, dok one velike, bogatije, koštaju i 50 i više kuna. Za jednu rezanu krizantemu pak, u prosjeku treba izdvojiti između 8 i 15 kuna. No sve je manje cvijeća iz domaćih plastenika, tuže se cvjećari, čija ponuda posljednjih godina, prema nekim procjenama, u dane prisjećanja na najmilije pokojnike ne podmiruje ni 10% hrvatskih potreba.
Uvoz isplativiji
Lani smo tako, prema podacima HGK, samo rezanoga cvijeća u Hrvatsku uvezli 1630 tona u vrijednosti 9 milijuna eura, što je u odnosu na 2015. više za oko 120%, a većina ga je, čak 97%, bila iz Nizozemske. Od toga je u listopadu, uoči Svih svetih, uvezeno 125 t za oko 800 tisuća eura, doznajemo od Žakline Jurišić, pomoćnice direktorice Sektora poljoprivrede HGK. No, teško je zapravo reći gdje staje uvoz, a počinje osjetljiva domaća proizvodnja, zna li se kako proizvodnje multiflora i krizantema u Hrvatskoj nema bez licenciranih pelcera.
– U lipnju uvozimo sadnice, u kolovozu ih presadimo, a od rujna na njima ima puno posla na optrgavanju. Tada se radi od jutra do večeri – kaže Adrijana Volgemuth, vlasnica jednog od nekoliko OPG-a koji na sisačkom području uzgajaju prigodno cvijeće uz blagdan Svih Svetih. Na oko 1500 kvadrata, uz drugo cvijeće, Volgemuthi su ove godine uzgojili oko 1000 krizantema te 1800 multiflora i gumbeka. Krizanteme će prodavati za 50, a multiflore za 25 kuna.
– Nekoć smo ih imali puno više, no vremena su teža. Uzgajamo ih dovoljno za sisačko tržište, jer nitko ne želi da mu ostane cvijeća i da ga na koncu, nakon višemjesečne muke, mora baciti – dodaje Adrijana ističući kako je kod krizantema najbitnije procijeniti kada ih trebaju početi i prestati zamračivati.
Troškova sve više
– Ako to ne pogodite, neće se na vrijeme razviti ili će uraniti. A bitno je da budu najbolje baš pred Sve Svete – govori nam Adrijana Volgemuth. U obitelji Volgemuth cvjećarstvo je struka glavi obitelji Karlu, koji se time bavio još 80-tih. No, ranjavanje u Domovinskom ratu je smanjilo njegovu aktivnost na savjete supruzi Adrijani i sad već odrasloj djeci. U Hrastelnici, gdje su smješteni od 1994., zlatno je doba cvjećarstva za njih prošlo.
– Troškova je puno i sve više, grijanje staklenika, sadnice, tegle, zemlja, sezonski radnici... Tržište je zasićeno, a cijene puno manje nego nekoć – nabraja Adrijana. Volgemuthi danas tako kupuju i gotove sadnice, uglavnom iz uvoza, a do prije nekoliko godina sami su ih proizvodili pelcanjem. Nakon ulaska u EU s tim su prestali jer svaki pelcer i svaku sadnicu moraju prijaviti i platiti. A kazne, ako to ne učine, su velike i inspekcije česte. Uvoz je tako isplativiji, a čini se i svijeća, odnosno lampaša. Iako smo lani smo izvezli 17% više svijeća u odnosu na 2015. u vrijednosti 2,35 mil. eura, rastao je i uvoz - i to 12%. Prema podacima HGK uvezli smo svijeća za 5, 2 mil. eura.