Prijedlog kluba zastupnika HNS-a
Osim 1500 kuna po glavi stanovnika, kojim bi se, tvrdi, i siromašnijim općinama osigurali isti uvjeti kao bogatijim krajevima, predlažu i podizanje cenzusa s 1500 na 2000 kuna za sve općine koje bi pristale na dobrovoljno spajanje s drugim manjim jedinicama lokalne samouprave
Klub zastupnika HNS-a u saborsku je proceduru uputio prijedlog izmjena Zakona o regionalnom razvoju RH. Predlažu uvođenje indeksa poravnanja kojim bi se svakoj jedinici lokalne samouprave osiguralo prihode od 1500 kuna po glavi stanovnika.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak objasnio je kako je cilj ovih izmjena smanjiti manjak u proračunima jedinica lokalne samouprave koji nastaje poreznim izmjenama, a svoj prijedlog vide kao prijelazno rješenje dok se ne donese cjelovito rješenje ravnomjernog razvoja Hrvatske. Isti prijedlog nudili su, dodaje, i vladama Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića, a sada nudi i Vladi Andreja Plenkovića.
- Svako dijete u Hrvatskoj mora imati jednake šanse za uspjeti u životu, i ovo što predlažemo nije džeparac za načelnike i gradonačelnike, već taj novac služi za zaštitu standarda u vrtićima, školama, na ulicama – pojasnio je Vrdoljak.
Ravnomjerni regionalni razvoj
Osim 1500 kuna po glavi stanovnika, kojim bi se, tvrdi, i siromašnijim općinama osigurali isti uvjeti kao bogatijim krajevima, predlažu i podizanje cenzusa s 1500 na 2000 kuna za sve općine koje bi pristale na dobrovoljno spajanje s drugim manjim jedinicama lokalne samouprave.
Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a Milorad Batinić pojašnjava kako je cilj HNS-ove inicijative osigurati ravnomjerni regionalni razvoj u Hrvatskoj.
- Kada gledamo prihode jedinica lokalne samouprave, njihov prosjek prihoda iznosi 2800 kuna po glavi stanovnika. No u nekim općinama taj prihod iznosi 500-600 kuna, dok u nekim sredinama čak 15 do 20 tisuća kuna po glavi stanovnika – pojasnio je Batinić. Zbog prijedloga koji ide u smjeru dobrovoljnog spajanja općina, vjeruje da je ova izmjena zakona svakome prihvatljiva.
Zaključno HNS-ovci dodaju kako će glasovati protiv porezne reforme, iako su u prvom čitanju bili suzdržani, očekujući da će do drugog čitanja doći do pojedinih izmjena Vladinih prijedloga, no to se nije dogodilo.
