Izbornik
Naslovnica Vijesti Hrvatska 313 pregleda
Komunalna naknada ne plaća se u šest općina

'Kako dolazimo do novca za ceste, groblja i rasvjetu? Štednjom...’

Općina Sokolovac
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
Jedni štede, drugi prihod namaknu zakupom poljoprivrednog zemljišta, no sad svi najavljuju uvođenje komunalne naknade

– Naša općina funkcionira i bez komunalne naknade. Ako se donese odluka da će se ipak morati plaćati, platit ću koliko treba. Nemam puno, samo za kuću. Nemaju vam u ovom kraju ljudi mnogo, dosta je poljoprivrednih imanja, a znate kako je biti poljoprivrednik. Selo je spalo na šest ili sedam krava – kaže Damir Ružić iz Sokolovca u istoimenoj općini koja među rijetkima u Hrvatskoj nije uvela naplatu komunalne naknade, izvornog prihoda jedinica lokalne uprave i samouprave koji bi, prema odgođenom Vladinu planu, jednog dana trebao zamijeniti porez na nekretnine ili nešto što će se drugim imenom zvati, ali će isto “mirisati”.

Prema popisu koji smo dobili iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, samo je šest općina u cijeloj državi koje su se uspjele oduprijeti uvođenju tog nameta. Najava poreza na nekretnine i njih je natjerala da počnu pripremati teren za slanje računa. Sokolovac u Koprivničko-križevačkoj županiji ima čak 32 naselja raštrkanih na 136 četvornih kilometara. U 1100 kućanstava živi 3417 stanovnika, tako da je prosječna gustoća naseljenosti 25 stanovnika po kilometru.

Štedi se gdje je moguće

– Mi smo mala općina, izvorni prihodi su nam oko četiri milijuna kuna. Imamo razvedena naselja, kućicu do kućice po selima, i uglavnom su to poljoprivredna domaćinstva. I sad još na to malo uvesti komunalnu naknadu!? Nismo htjeli. No, ako Vlada bude odlučivala da će to biti zakonska obveza, naplaćivat ćemo – kaže načelnik Vlado Bakšaj (HDZ). A kako, pitamo ga, pokrivaju sve ono što druge općine financiraju novcem od naknade, od odvodnje oborinskih voda do održavanja groblja, nerazvrstanih cesta, zelenih površina i javne rasvjete?

– Štednjom – odgovara. Sva sela imaju i javnu rasvjetu i uređena groblja.

– Ne rasipava se novac na proslave. Gdje možemo, štedimo. Imamo malo zaposlenih u općinskoj upravi, a i ja sam volonter – dodaje. U Jedinstvenom upravnom odjelu imaju četvero ljudi. Načelnik kaže da nisu računali koliko bi novca skupili.

– Zasad ju ne planiramo jer trebamo ljudima omogućiti pristojan život i potaknuti ih da ostanu u selima, a ne da ih još opterećujemo nametima. Bolje da mi štedimo na drugim stvarima, a ljudi da dobivaju usluge koje trebaju i ostanu na selu – kaže Bakšaj.

Taj je kraj nekad bio poznat po vađenju ugljena, a prvi ugljenokopi otvoreni su 1871. godine, kako bi opskrbljivali vlakove na pruzi Zagreb – Budimpešta.

Prvi računi i na Žumberku

Zatvoreni su prije pedesetak godina. Ostala su Inina naftna polja. Nema jače industrije, a mještani na posao uglavnom putuju u Koprivnicu. Za razliku od Sokolovca, u općini Klakar u Brodsko-posavskoj županiji ozbiljno se pripremaju za uvođenje komunalne naknade od 1. siječnja.

Načelnik Josip Stanić (HDZ) govori nam da su, čekajući porez na nekretnine, počeli stvarati bazu podataka o nekretninama. Ako se odluče na naplaćivanje 12 lipa po četvornom metru, godišnje će im se u proračun sIiti do 90.000 kuna.

– Pokrivamo se onime što imamo – napominje Stanić. Predsjednik Općinskog vijeća Đurmanca u Krapinsko-zagorskoj županiji Josip Petrović (HDZ) isto najavljuje uvođenje naknade koja će biti točka dnevnog reda na idućoj sjednici. U zagorskoj općini Jesenje nova nezavisna vlast smatra da treba uvesti naknadu, a neubiranje naknade u brodsko-posavskoj općini Gundinci nadoknađuju prihodima od zakupa poljoprivrednog zemljišta.

Općina Žumberak u Zagrebačkoj županiji privodi kraju pripreme za slanje prvih računa za 35 naselja, od kojih četiri nemaju stanovnika, a osam manje od desetak. Načelnik Zdenko Šiljak (HSS) pribojava se kakva će biti naplata za kuće stare 70, 80 godina.