Hrvatska voćarska zajednica:
Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković upozorava kako povrtlari manipuliraju cijenama voća koje je još jesenas spremeljeno u hladnjače pa trgovci sve troškove imaju ukalkulirane do proljeća ili ljeta
Na slavonskim tržnicama, poput one u Osijeku špinat je 30 kuna, kilogram tikvica također 30 i više kuna, a salata i 50 kuna. Povrće i voće poskupjeli su za 50, pa i više posto, čak i ono uzgojeno u staklenicima. Povrtlari skok cijena opravdavaju velikim hladnoćama ove zime.
- Manipuliraju cijenama voća koje je još jesenas pospremljeno u hladnjače pa trgovci sve troškove imaju ukalkulirane do proljeća ili ljeta - upozorava glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković. I druge zemlje po Europi izložene su hladnoćama, burama i drugim vemenskim ekstremima pa ne reagiraju takvim skokovima cijena, nego ulažu u kvalitetne plastenike, staklenike i grijanje, piše Glas Slavonije.
- Kod nas se to svodi na improvizaciju, zato u Dalmaciji slabašne plastenike odnosi vjetar. Napravljeni su bez ikakvih statičkih procjena. Dobar plastenik mora izdržati i ako puše vjetar od 150 kilometara na sat. Stoga, nije povrće poskupjelo zbog hladnoće nego zbog slabog ulaganja u kvalitetne plastenike, staklenike, grijanje - demistificira skupu zimu na štandovima i policama povrća Ivković, i tu je, nastavlja, na djelu naš mentalitet - što manje uložiti, a što više zaraditi - a na svaki poremećaj odgovoriti podizanjem cijena.
- Takvim odnosom prema ulaganju u posao nećemo nikada biti značajni u proizvodnji povrća, a ni voća - kaže Ivković. Za voće kaže kako nema mjesta poskupljenju jer je odavno ubrano i uskladišteno u hladnjačama te se njegove cijene ne bi smjele mijenjati od jeseni do proljeća, pa i ljeta.
Povrtlarka Blaženka Škorvaga iz Punitovaca ne slaže se s ocjenama da povrtlarima nije stalo do kvalitetnih objekata i grijanja za zaštitu povrća.
- Grijanje je preskupo nama u Slavoniji, a da bi naše povrće bilo u rangu s uvezenim, naša salata u tom slučaju bila bi 30 - 40 kuna. Na ovim hladnoćama grijanje bi potrošilo sve i odveo nas u čisti gubitak - kaže Blaženka Škorvaga. Ulažu u kvalitetne, čvrste plastenike, no grijanje, a optimalna bi bila bioenergija, im je preskupo.
