Pušipel je od neopravdano zapostavljene sorte vina u Međimurju postao zvijezda sajmova i ocjenjivanja vina. Od nekadašnjeg jeftinog vina za masovnu potrošnju i "gemište", prerastao je u proizvod koji vinari ističu kao krunu svog umijeća. Na imanju Vinarije Horvat u Svetom Urbanu, u sklopu projekta koji devetu godinu zaredom zajednički provode Međimurska županija i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Društvom Hortus Croatiae i Savjetodavnom službom, organizirana je berba klonske selekcije pušipela.
Pokušalište Jazbina
Cilj nam je, kažu vinari, brendiranje pušipela kao međimurske zaštićene robne marke. Od 32 početna klona pušipela koji su u matičnom nasadu na imanju vinarije Horvat zasađeni 2011. godine, do danas su stručnjaci s Agronomskog fakulteta izdvojili pet klonskih kandidata koji su se pokazali najkvalitetnijima i koji su upotrijebljeni za podizanje predbaznog matičnog nasada na lokaciji znanstveno-nastavnog pokušališta Jazbina.
– U vinogradu obitelji Horvat ovog je proljeća niknuo i bazni matičnjak u kojem će se ubuduće uzgajati materijal za rast sadnica najkvalitetnijeg međimurskog pušipela – rekao je dr. Darko Preiner, voditelj projekta s Agronomskog fakulteta, čiji su studenti brali i sortirali uzorke pet odabranih klonova. Međimurski župan Matija Posavec kaže da će projekt klonske selekcije pušipela završiti iduće godine.
– U tom desetogodišnjem razdoblju Međimurska županija je za njegovu provedbu rezervirala i izdvojila gotovo 700.000 kuna. Naši vrijedni vinari ovime su dobili tržišnu prepoznatljivost i posebnost, a kvaliteta njihova rada i ove je godine nagrađena prestižnim Decanterima, pa čak i za pušipel, koji je na svjetskoj razini još uvijek nepoznata sorta. To je veliki uspjeh koji nam govori da ipak idemo u pravom smjeru – rekao je župan Posavec.
Jedna od najvažnijih sorti
Vinar Robert Horvat napominje da početak vinogradarske godine nije obećavao, no urod se na kraju pokazao i više nego odličnim, a kvaliteta grožđa na zavidnoj je razini. S time su se složili i predstavnici međimurske podružnice Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Milorad Šubić i Marijan Čižmešija.
Klonskom selekcijom vinove loze iz populacije pojedine sorte izdvajaju se i razmnožavaju genotipovi kod kojih dolazi do pozitivnih mutacija.
Postupak klonske selekcije u Međimurju pokrenut je 2010. s ciljem da se osigura zdrav i kvalitetan sadni materijal. Sorta moslavac se u Mađarskoj naziva furmint, a u Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj koriste se nazivi šipon i pušipel.
Stručnjaci nisu načisto s njegovim podrijetlom, no nagađa se da je nastao na području Hrvatske, Štajerske ili Mađarske. Danas je pušipel jedna od najvažnijih sorti u razvoju vinogradarstva i vinarstva u Međimurju.