U Područnoj obrtničkoj komori Virovitičko-podravske županije do danas je majstorski ispit položilo 1466 osoba i po tome je ova komora među prvih pet u Hrvatskoj. Majstorske diplome primio je proteklog tjedna 41 majstor, a u jesenskom roku 2019. i proljetnom ove godine izučili su se za 20-ak zanimanja. Najviše je među njima "novopečenih" automehaničara, njih sedam, a zlatara je, primjerice, četvero.
Vrh majstorstva
Zanimljivo je da dolaze iz čak osam županija. Osim iz Virovitičko-podravske, kandidati su u Virovitici majstorski ispit polagali i iz Istarske, Primorsko-goranske, Zagrebačke, Grada Zagreba, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Osječko-baranjske županije.
– Ovo je od velike važnosti kako za buduće majstore, tako i sadašnje koji nisu imali majstorski ispit. Tako mogu postati konkurentniji na hrvatskom, ali i na europskom tržištu. Ovo je najveći stupanj majstorskog zvanja, odnosno peti stupanj koji se u Europi priznaje kao vrh majstorstva. U Hrvatskoj postoji kronični nedostatak dobrih majstora, pa bih poručio svima koji rade "u fušu" da se prihvate posla i dođu u Obrtničku komoru kako bismo im pomogli da otvore svoj obrt, da rade kako treba, a ne "na crno" i da svi zajedno postanemo konkurentni – naglasio je Stjepan Kenjerić, predsjednik Područne komore VPŽ-a, gdje se može polagati majstorski ispit u čak tridesetak zanimanja, a najpopularniji su frizeri, automehaničari, kuhari, natkonobari, instalateri grijanja i klimatizacije...
– Drago mi je što ste shvatili koliko stručnost i znanje u obrtništvu ima veliko značenje i smisao za razvoj cijelog gospodarstva. S položenim majstorskim ispitom imate priliku otvarati svoje obrte i prenositi znanje idućim kandidatima – poručio je župan Igor Andrović na uručenju diploma. Kristijan Gudlin iz Petrijevaca kod Osijeka primio je majstorsku diplomu za kuhara.
– Još prije sam položio ispit za majstora konobara u Osijeku, a kako dolazim iz obiteljskog obrta koji se dugi niz godina bavi ugostiteljstvom, odlučio sam položiti još jedan. Majstorski ispit položio sam kako bih u budućnosti mogao otvoriti i vlastiti obrt. Odlučio sam doći u Virovitičko-podravsku županiju jer se bavimo i nekom vrstom turizma pa, eto, da upoznam i druge krajeve – ispričao je Gudlin.
A na temelju Sporazuma između Virovitičko-podravske županije i Obrtničke komore VPŽ-a, župan Andrović je objavio Javni poziv prema kojem su se tradicijski obrti s područja ove županije mogli prijaviti za bespovratne potpore. Prema navedenom, Virovitičko-podravska županija je za potpore tradicijskim obrtima u ovoj godini isplatila 50.000 kuna, a simbolični ček na navedeni iznos Marijanu Trstenjaku, vlasniku kovačkog obrta iz Velike Črešnjevice, uručio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Bojan Mijok. Ukupno 50.000 kuna dobilo je 18 obrtnika s područja županije.
– Svaka je potpora veliki poticaj samim time što znate da vas netko prati, a to je samo dodatna energija i vjetar u leđa. To je jedini način da mladi ljudi postanu budući obrtnici – zahvalio se Županiji Trstenjak, čiji kovački obrt postoji od 1917. godine, a cijelu je priču započeo njegov djed. I Marijanova su dva sina zaposlena u obiteljskom obrtu.
Očuvanje tradicije
– Mi smo ove godine dodijelili potporu za 18 obrtnika s područja naše županije u ukupnoj vrijednosti 50.000 kuna, dok je prošle godine bilo 31.600 kuna. Tako nastojimo očuvati tradicijske obrte u Virovitičko-podravskoj županiji, kojih i dalje ima, koji rade i zapošljavaju i doprinose razvoju gospodarstva – rekao je župan Andrović.
Virovitičko-podravska županija nastojat će u proračunu povećati iznose potpora za pomoć tradicijskim obrtima.
– I sami vidite koliko je danas kandidata dobilo diplomu. Sve su to ljudi koji će u budućnosti otvarati svoje obrte, zapošljavati ljude i prenositi svoja znanja, a mi ćemo kao Županija pokušati povećati potporu ne samo tradicijskim, već i drugim obrtnicima s našeg područja. Županija je već i ove godine izdvojila određena sredstva. Podsjetimo, sa 600.000 kuna pomogli smo obrtnicima i malim poduzetnicima za pokrivanje njihovih troškova, u vrijeme kada su zbog koronavirusa bili zatvoreni, a njihove plaće, kao što znamo, potporama je pomogla Vlada RH – zaključio je Andrović.