Dolaskom Ryanaira počeo je rasti broj turista u Zadarskoj županiji

Župan Zadarske županije Stipe Zrilić u razgovoru za Lokalni.hr rekao je da Zadarska županija u ovome trenutku ima oko 50.000 zaposlenih, što je oko 1.700 više zaposlenih nego 2015. godine. S obzirom na razvoj gospodarstva, procjenjuje župan, broj nezaposlenih će se i dalje smanjivati. Dolaskom niskotarifnih avioprijevoznika, istaknuo je Zrilić, na ovo područje broj turista počeo rasti. Otočni prostor Zadarske županije je jedan od najosjetljivijih i najugroženijih dijelova kojeg karakteriziraju kontinuirano raseljavanje, starenje stanovništva i odumiranje gospodarskih aktivnosti i upravo, kaže župan Zrilić, zbog toga zaslužuje posebnu pozornost.

Jeste li zadovoljni realiziranim projektima u 2016. godini i na koje ste posebno ponosni?

U datim okolnostima možemo biti zadovoljni jer je bilo dosta aktivnosti na raznim projektima. Konačno je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje. Ovime je označen stvarni početak realizacije projekta vrijednog preko 377 milijuna kuna započetog još 2008. godine. Potpisivanje ovog ugovora označava i početak novih gospodarskih aktivnosti te otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje ljudi. Kad Centar bude u cijelosti dovršen u njemu je biti zaposleno 40-50 ljudi. Zbrinjavanje otpada jedna od najvažnijih stvari današnjice. To je obveza koja nema alternativu. Više je sudionika u tom procesu a jedan od sudionika i županija uz naše gradove i općine. Županija kao odgovorna institucija, i mi kao odgovorni ljudi, smo poduzeli aktivnosti uspostavljanja jednog ŽCGO za sve jedinice uz saniranje postojećeg lošeg stanja sa velikim brojem odlagališta (9 neusklađenih i veliki broj divljih). Gospodarenje otpadom je djelatnost u funkciji zaštite okoliša, zaštite voda, zaštite zraka, poljoprivrede.

Ima li još projekata na koje bi stavili naglasak?

Osim toga, radili smo na projektima koji se financiraju sredstvima EU, među kojima je najvažniji projekt HERA. Zadržali smo i projekt financiranja regije putem niskotarifnih prijevoznika za jačanje turističkog sektora. Pri kraju je dovršetak Poliklinike u Zadru, a radilo se i na izgradnji lučke infrastrukture, između ostalog i na rekonstrukciji luke Tkon.

Koji su to strateški projekti Zadarske županije koje planirate u budućem razdoblju (tijekom 2017. i nadalje)?

Prema ukupnom prihodu, gospodarstvo Zadarske županije temelji se na sektorima trgovine (24,3%), prerađivačke industriju (21,65%), turizma (10,6%), prometa osobito pomorskog prometa (10,3%), ribarstva i poljoprivrede (9,0%), građevinarstva (7,2%), administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (5,8%), te obrtništva. Metaloprerađivačka industrija, marikultura, ribarstvo i turizam ključni su za dobre gospodarstvene rezultate u prošloj godini.

Prioritetni projekti u ovoj godini su nam Operacionalizacija Strategije pametne specijalizacije - povezivanje gospodarstvenog i znanstvenog sektora kroz Plavo-zeleni centar – centar kompetencija, Centar novih tehnologija: (CeNT) – obrazovna tvornica - specijalizirani poduzetnički inkubator, Centar za kreativnu industriju- specijalizirani poduzetnički inkubator, i Poljoprivredno demonstracijski centar u Zemuniku donjem. Zatim, ribarska infrastruktura i suprastruktura, izgradnja i proširenje operativnih površina u Zračnoj luci Zadar, nastavak pripreme prometnog povezivanja kopnenog i otočnog dijela Zadarske županije podmorskim tunelskim mostovima, izgradnja sustava navodnjavanja : Baštica II faza- podsustav Smilčić i sustav navodnjavanja Vransko polje I faza. Među strateškim planovima je i dovršetak vodoopskrbe i odvodnje na području Zadarske županije.

U Zadarskoj županiji bilježi se najveći porast broja zaposlenih. Možete li nam reći koja je tajna uspjeha?

Zadarska županija u ovome trenutku ima oko 50.000 zaposlenih.To je oko 1.700 više zaposlenih nego 2015. godine. Ako gledamo broj nezaposlenih onda treba usporediti podatak koji govori da je u našoj županiji 2008. godine bilo 8.465 nezaposlenih, a da ih je sada 6.713. Budući da se u Zadarskoj županiji gospodarstvo razvija za očekivati je da će se broj nezaposlenih i dalje smanjivati. Rezultat je to suradnje koju smo razvili s našim gospodarstvom. Bitno je i što smo ušli u Europsku uniju, a time se pružila prilika i još snažnijem razvoju turizma. Ovdje svakako treba spomenuti metaloprerađivačku industriju, ribarstvo i marikulturu koja stalno jača, i podatak da marikultura Zadarske županije čini 70 posto ukupne proizvodnje u Hrvatskoj. Također, na području Zadarske županije postoje poslovne zone poput onih u Poličniku gdje je u tri poslovne zone preko 40 tvrtki koje zapošljavaju više od 1200 ljudi. U svemu tome je najvažnija suradnja među svim dionicima u razvoju,odnosno suradnja javnog i privatnog sektora. Bitan je i aktivan pristup svih segmenata društva. Ne smijemo zaboraviti ni značajna ulaganja u prometnu infrastrukturu u ranijim razdobljima te odličan položaj naše županije.

Kakva je situacija s razvojem gospodarstva u Zadarskoj županiji i koliki je tu prostor za otvaranje novih radnih mjesta?

Za razliku od hrvatskog prosjeka, gospodarstvo u Zadarskoj županiji održalo se na približnoj godišnjoj visini ukupnih prihoda od 12 milijardi kuna, a broj zaposlenih nije padao tempom hrvatskog prosjeka, čak je u 2015. godini dostigao svojevrsni rekord.

Razloge gospodarske žilavosti treba tražiti u raznolikosti gospodarstva i prilagodljivosti promjenama. Još u bivšoj državi, zadarsko gospodarstvo nije ovisilo o jednom ili nekoliko velikih državnih (društvenih) poduzeća iste ili srodnih djelatnostima, što je često bila karakteristika drugih krajeva. Zato i raspad sustava „megapoduzeća“ nije previše naškodio gospodarstvu Zadarske županije. Većina djelatnosti je opstala: najveći hrvatski brodar i dalje je najveći, najveći uzgajivač bijele ribe i dalje je u Županiji, preradu morskih organizama preuzeli su manji prerađivači, metaloprerađivačka djelatnost opstala je u nekoliko izvozno orijentiranih pogona. Pored lokalnih trgovačkih kuća, svi veliki trgovački lanci prepoznali su potencijal Zadra i ovdje otvarali prodajne centre prije nego u nekim većim sredinama.

Županija je spremno dočekala i pomogla djelatnost uzgoja tune žurnim izdavanjem koncesija, a u turizmu dogodio se osobit rast i prilagodba modernim turističkim potrebama. Zahvaljujući rastu turizma i pojačanom sezonskom zapošljavanju, ne samo u gospodarstvu, stopa nezaposlenosti manja je od velike većine hrvatskih županija. Gospodarski razvoj Zadarske županije najviše potiču turizam, prerađivačka industrija, ribarstvo, marikultura i brodarstvo, a dobar prirodni položaj i ulaganja u prometnu infrastrukturu, pridonijeli su razvoju turizma i djelatnosti koje ga prate.

Razvoj je također povezan s preradom sirovina iz mora namijenjenih uglavnom tržištu EU i Japana, prerađivačka industrija ima dugu tradiciju koja proizvode i usluge plasira za potrebe auto, prehrambene i farmaceutske industrije Europske unije te, uz prehrambenu industriju, čini glavninu industrije Zadarske županije.

Kakva je demografska slika Županije?

Prema demografskim procjenama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, među svim županijama jedino Zadarska županija, uz Grad Zagreb, 2030. godine trebala bi imati više stanovnika nego u 2013. godini.

Jeste li zadovoljni s turističkim rezultatima za prošlu sezonu?

Zadarska županija za turiste je privlačna destinacija. Ostvarili smo blizu 12 milijuna noćenja u prošloj godini, a posjetilo nas je 1,6 milijuna gostiju i naravno da s time možemo biti i ponosni i zadovoljni. Naše prednosti svakako su zemljopisni položaj, razvedena obala sa 116 otoka i otočića, laka dostupnost i prometna povezanost, izuzetno bogata kulturno-povijesna i prirodna baština, vrhunska gastronomija i drugo.

Dolaskom niskotarifnih avioprijevoznika na naše područje; a što je najviše posljedica provedbe projekta Zajedničkog oglašavanja zadarske turističke regija u promotivnim kampanjama niskotarifne aviokompanije Ryanair; broj turista počeo je rasti, osobito onih koji, za razliku od gostiju koji dolaze automobilima najčešće na duži obiteljski odmor, ostaju na našem području nekoliko dana u kojima žele vidjeti i osjetiti što više, a zatim kreću u istraživanje ostalih dijelova naše lijepe zemlje.

U tom kontekstu pojačala se potreba za smještajem. Kako hotelskih kompleksa imamo relativno malo, otvorio se prostor za privatne iznajmljivače/domaćine, i to osobito na području grada. Tako u ovom trenutku u Zadarskoj županiji postoji registrirano 161.096 ležajeva, od čega 100.818 u domaćinstvima. Udio privatnog smještaja u ukupnom broju smještajnih jedinica iznosi preko 60%, a broj aktivnih iznajmljivača prelazi 12 tisuća.

Kakvi su planovi Županije vezano za nadolazeću sezonu, a kako bi se privuklo što više gostiju?

2015. godine TZ Zadarske županije pokrenula je projekt označavanja kvalitete u obiteljskom smještaju pod nazivom Welcome. Riječ je o skupini standarda i mjerila kojima se želi stvoriti nova osnova za povezivanje nositelja obiteljskog smještaja, a radi se o nadopuni postojećeg sustava kategorizacije s ciljem povećanja konkurentnosti i razine kvalitete apartmana, soba i kuća koje se privatno iznajmljuju na području naše županije. U sklopu Projekta povodi se više razina aktivnosti usmjerenih na edukaciju, standardizaciju, marketinško oblikovanje, certificiranje te dodjelu oznaka. Partneri u provedbi su, osim Županije i TZ Zadarske županije, i poslovne banke što znači da će u sklopu programa pružatelji ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu, registrirani sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti koji posjeduju Rješenje kojim se odobrava pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, moći dobiti kredite uz uvjet da odobrena sredstva u 100%-tnom iznosu namjeravaju uložiti u vlastite smještajne kapacitete na području Zadarske županije.

Smatramo da ćemo ovim projektom potaknuti podizanje razine kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta, ali potaknuti i izgradnju novih, pri čemu osobito imamo želju poticati razvoj ruralnog turizma na područjima u zaleđu, kao i u ličkom dijelu naše županije, u kojima je gospodarski razvoj na nižoj razini od onoga u priobalnom dijelu.

Što očekujete od ove sezone?

Zadarska županija ove godine očekuje daljnji rast turizma, a uz dobre najave s tržišta tomu bi trebale pridonijeti i nove investicije u objekte i sadržaje, pogotovo za stvaranje doživljaja, čime želimo postati još poželjnija destinacija kroz cijelu godinu.

Možete li čitateljima pobliže reći nešto o projektu HERA koji je sufinanciran iz IPA Programa jadranske prekogranične suradnje?

Projekt HERA nositelja Zadarske županije, odabran je za financiranje u sklopu Programa jadranske prekogranične suradnje Europske unije na prvom pozivu za strateške projekte. Provedba projekta započela je 1. studenog 2013. godine i trajala je do 30. studenoga 2016. godine. Na projektu sudjeluje 19 partnera iz 8 država s područja Jadranskog bazena (Hrvatska, Italija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Albanija i Grčka).

Posebni cilj projekta HERA je unutar jadranskog područja razviti zajedničku prekograničnu platformu za upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu i njegovu promidžbu koji će se ostvariti međusobnom suradnjom čak 19 partnera iz 8 različitih država. Projektom će se definirati metodologija za dostizanje standarda i dodjelu oznake za jadransku destinaciju kulturnog turizma naziva HERA. Oznaka HERA će definirati i jamčiti standarde visokokvalitetne ponude kulturnog turizma.

Izvodivost spomenute metodologije za dodjelu oznake HERA ispitivat će se kroz provedbu pilot projekata na teritorijima projektnih partnera, tj. kreaciju kulturnih ruta koje bi obuhvaćale infrastrukturno obnovljene elemente kulturnog nasljeđa te opremanje centara za posjetitelje. Konkretno, na području Zadarske županije izvodili su se radovi na elementima gradskih bedema (Prolaz cara Augusta i Vrata sv. Krševana) te se oprema centar za posjetitelje u prostoru Malog Arsenala. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 8.850.000,00 EUR.

Što sve Zadarska županija radi na razvoju zdravstvene skrbi?

Zdravstvo je jedna od najvažnijih djelatnosti iz nadležnosti Županije. Osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na području Zadarske županije naznačene su prvim Planom zdravstvene zaštite donesenim u veljači 2011. godine . Tada su utvrđene i razvojne smjernice u području zdravstvene zaštite. Jedna od njih je popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kako bi se osigurala najbolja moguća dostupnost zdravstvene zaštite na cjelokupnom području županije. Upravni odjel kontinuirano prati stanje zdravlja u suradnji s ustanovama osnivača u zdravstvu te sudjeluje u kreiranju mreža zdravstvenih službi za područje Zadarske županije. Tako je za područje Zadarske županije zadnjom izmjenom mreže hitne medicine značajno povećan broj liječnika u izvanbolničkoj hitnoj medicini. Razvijanjem i implementacijom nove mreže hitne medicine na 9 lokacija ( Biograd na Moru, Bekovac, Posedarje, Pag, Gračac, Starigrad, Nin, Preko/Kali i Zadar) od 2009. godine značajno je poboljšana dostupnost hitne medicine.

U 2016. godini intenzivirala se suradnja Upravnog odjela, ustanova u zdravstvu i Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA te su prijavljena dva značajna projekta. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite kroz projekt bespovratnog financiranja iz fondova EU planira se do kraja 2018. godine kupovina opreme i manji infrastrukturni zahvatima u ordinacijama doma zdravlja , uključujući i one ordinacije u kojima rade koncesionari javne zdravstvene službe. Projekt će se provoditi na otocima Pag (Pag i Povljana), Vir, Molat, Ist, Pašman (Neviđane) i Dugi otok (Božava). Vrijednost projekta je oko 2 milijuna kuna .

Također, u suradnji s Općom bolnicom Zadar i Razvojnom agencijom ZADRA na bolničkoj razini zdravstvene zaštite u 2016. godini pripremljen je i prijavljen je projekt pod nazivom Izgradnja i opremanje dnevnih bolnica Odjela za pulmologiju, onkologiju, infektologiju i dermatologiju Opće bolnice te adaptacija i opremanje Dnevne bolnice Službe za kirurgiju“. Ovim projektom predviđena priprema gradilišta za izgradnju nove zgrade Odjela za pulmologiju, onkologiju, infektologiju i dermatologiju a nakon rušenja postojeće zgrade odjela za infektologiju te adaptaciju postojeće zgrade kirurgije kao i nabavu odgovarajuće opreme dnevnih bolnica. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 50 milijuna kuna.

A što se radi na razvoju socijalne skrbi?

Razvoj socijalne skrbi temelji se na praćenju mjera Socijalnog plana Zadarske županije od 2015. do 2020. godine. Savjet za socijalnu skrb sastavljen je od stručnjaka iz različitih područja i raznih ustanova, udruga, organizacija koje se bave pojedinim područjima i kroz svoj rad provode ciljeve socijalnog plana.

U područjima u kojima je Zadarska županija nositelj pojedinih mjera i gdje imamo dobru suradnju s partnerima ili provoditeljima mjera, širenje socijalnih usluga moguće je provoditi. Npr. pomoć u kući koju sufinanciramo već više od 10 godina, a koja je počela kao program čiji je nositelj bio Dom za odrasle osobe Zemunik, tijekom godina proširila se i sada obuhvaća većinu slabo naseljenih, udaljenih područja i obuhvaća samačka staračka domaćinstva.

U 2017. godini pomoć u kući provodit će Centar za pomoć i njegu sv Ante Benkovac, Grad Obrovac, Grad Nin, Dom za odrasle osobe Zemunik, Općina Poličnik (novo), Udruga Prospero Gračac (novo), Udruga majka Terezija Gračac (novo).

Naknadu za novorođenčad u iznosu od 400 kuna, koju smo počeli isplaćivati 2014. godine, nastavili smo provoditi i već četvrtu godinu uvrštena je u redovito financiranje za svu novorođenu djecu čiji roditelji žive na području Zadarske županije.

Medicinska skrb starijih i nemoćnih u domovima provodila se dugi niz godina u domovima za odrasle osobe Zemunik i Sv, Frane Zadar. 2016. godine proširili smo posjete liječnika i na Dom za starije i nemoćne osobe u Zadru. Financiramo liječnika opće prakse (Zemunik) , internistu i psihijatra.

Volonterski centar čiji rad sufinanciramo već niz godina, 2017. godine smo nastavili sufinancirati, ali u većem iznosu kako bi osigurali sredstva za pola radnog vremena za novu djelatnicu.

Financiramo i aktivnosti Caritasa Zadarske županije kako bi se pomoglo najugroženijem skupinama jer su gospodarske krize pogodile mnoge.

U okviru Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU osnovat će se Uprava za otoke. Što to znači za Zadarsku županiju?

Ravnomjeran razvoj i rast svih dijelova županije temeljna je zadaća i cilj aktivnosti koje provodi Zadarska županija. Otočni prostor Zadarske županije jedan je od najosjetljivijih i najugroženijih dijelova županije kojeg karakteriziraju kontinuirano raseljavanje, starenje stanovništva i odumiranje gospodarskih aktivnosti i upravo zbog toga zaslužuje posebnu pozornost.

Svakako podržavamo osnivanje Uprave za otoke, te se nadamo da će ova uprava kroz svoj djelokrug rada na jednoj višoj razini objediniti svu problematiku otoka kroz direktne kontakte s otočnim zajednicama te rješavati probleme s kojima se naši otočani susreću a koji su trenutno u nadležnosti više ministarstava.

Isto tako, nadamo se da će ova uprava u narednom periodu omogućiti lakše povlačenje sredstava iz fondova EU za realizaciju projekata na otocima.

Postoje li dijelovi Zadarske županije u kojima bi trebalo još više poraditi na njihovu razvoju i što planirate po tom pitanju?

Osim spomenutih otoka područje Županije koja su udaljenija su slabije naseljena i ujedno sa najvećim problemima. Tako smo na primjer pomagali domaćinstvima u projektima elektrifikacije gdje nema javne energetske mreže putem sunčeve energije. Isto tako za naglasiti je da se turizam širi na sva područja naše županije pa je potrebno pomagati pojedincima koji se u to uključuju kao i u jačanje poljoprivrednog sektora. Lokalni dionici imaju na raspolaganju zasebna sredstva putem LAG-ova i FLAG-ova.

Kako će po Vama porezna reforma utjecati na regionalnu i lokalnu samoupravu?

Porezno rasterećenje dohotka donosi veće plaće zaposlenicima što je dobro. Lokalnoj samoupravi to znači smanjenje prihoda. Vlada je obećala i osigurala financijsko obeštećenje, pa stoga ne bi trebalo biti negativnog utjecaja porezne reforme na proračun.

Što mislite o decentralizaciji unutar postojećeg sustava?

Funkcionalna decentralizacija se događa kontinuirano kroz prenošenje niza poslova na Županije. To bi trebalo popratiti adekvatnim osiguranjem financijskih sredstava za prenesene poslove kako bi se isti mogli kvalitetno obaviti. U suprotnom će stanje biti neodrživo. Osobno mislim da bi se sustav trebao i funkcionalno i financijski više decentralizirati.