Velika obnova kulturne baštine
Dvorci obitelji Pejačević u Našicama nalaze se gotovo jedan pokraj drugoga. Veliki dvorac sagrađen je između 1811. i 1812. godine, i to vrlo brzo. Nekoliko je puta mijenjao izgled, osobito u doba grofa Ladislava oko 1850. kada je poljepšan
Za tri godine u Našicama će biti potpuno obnovljena infrastruktura, ali i kulturna baština, poručuju iz gradske uprave. Ugovor za projekt "Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog" potpisan je na Savjetu za Slavoniju, Baranju i Srijem, a vrijedan je gotovo 100 milijuna kuna, od čega je nepovratno 75 milijuna kuna.
Brzo sagrađen
– Zahvaljujem svima koji su radili na pripremi projekta, ministru Marku Paviću te Tomislavu Petricu, ravnatelju SAFU-a. Rok je za provođenje ovog zahtjevnog projekta tri godine i uvjeren sam da će se uspješno realizirati sve što smo planirali u sklopu obnove baštine – rekao je gradonačelnik Josip Miletić.
Projekt se sufinancirao sredstvima Europskog strukturalnog i investicijskog fonda, a ostatak novca osigurat će se iz drugih izvora. Podići će on, ističe gradonačelnik, na višu razinu općenito standard življenja na području Našica i okolice, kao i kulturni te društveni život građana. Ponudit će više prostora za organizaciju većeg broja kulturnih sadržaja. Jedan od najvećih projekata na ovom području obuhvatit će vanjsku i unutarnju obnovu Velikog i Malog dvorca Pejačević, uređenje središnjeg gradskog Trga dr. Franje Tuđmana te Trga Isidora Kršnjavog, kao i Gregerove vile te parka pokraj glavnog gradskog groblja.
Zavičajni muzej Našice dobit će veći prostor za rad, gotovo površinu cijelog Velikog dvorca Pejačević, što će omogućiti obogaćivanje stalnog postava, kao i češće gostujuće izložbe. Usto, muzej planira promjenu muzejske koncepcije za koju su već izrađene muzeološke studije novog i stalnog postava, cjelokupnog funkcioniranja muzeja i prenamjene prostora. Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice preselit će se iz dvorca u Gregerovu vilu, gdje će dobiti prostor za radionice, kao i veći broj polica za mnogobrojne knjige koje trenutačno nemaju gdje izložiti.
Dvorci obitelji Pejačević u Našicama nalaze se gotovo jedan pokraj drugoga. Veliki dvorac sagrađen je između 1811. i 1812. godine, i to vrlo brzo. Nekoliko je puta mijenjao izgled, osobito u doba grofa Ladislava oko 1850., kada je poljepšan. Nažalost, dvorac se morao popravljati i nakon potresa u svibnju 1817. Izgled mu je potpuno promijenjen u siječnju 1865., kada je grof Ferdinand Karlo Rajner dao dograditi dvorac, pa ga je tako tlocrtno povećao. Sjeverno i južno pročelje dobilo je trinaest prozorskih otvora, bočni rizaliti oblikovani su poput tornjeva s kupolastim krovom, na mjestu altane dograđen je dvorac u obliku dubokoga rizalita s ukrasnim završetkom s volutama, balustradom i satom, krovište postaje mansardno... Nekadašnji, prilično skroman barokni dvorac pretvoren je tako u reprezentativan kasnobarokni dvorac s bogatim arhitektonskim uresima.
Inovativno rješenje
Za razliku od njega Mali dvorac, imenom i izgledom prizemna dopadljiva je neoklasicistička građevina. Podignut je stotinjak metara zapadno od velikog dvorca, a njegova je gradnja počela 1904. ili 1905., a useljenje je bilo 27. svibnja 1907. godine.
Ovaj dvorac prepoznatljiv je po klasicističkoj strogosti, istaknutim otvorima, bogatstvu arhitektonskih uresa i oblika, širokom stubištu s balustradom i posudama s cvijećem te iznad svega geometrijski oblikovanim vrtom na nekoliko blagih terasa.
Zanimljivo je kako je nekoć ušao u povijest hrvatskoga graditeljstva po izvornom tehničkom rješenju zaštite od vlage i podzemne vode uporabom armiranobetonskog korita, a to je početkom 20. stoljeća bila novost ne samo u Hrvatskoj nego i u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Danas mu to malo znači jer, iako je dvorac star samo osam desetljeća, njegovo je stanje vrlo loše. Svi ovi nedostaci bit će, pak, riješeni novim projektom.
