Izbornik
Naslovnica Županije Splitsko-dalmatinska
IMOTSKI

Gosti nisu izlazili iz vila pa su restorani, vinarije i kafići bili prazni

1/3
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Imotska krajina ostvarit će oko 80 posto rezultata prošlogodišnje turističke sezone

– Turistička sezona nije ispunila planove, ali ipak nije bila toliko loša koliko smo se pribojavali proljetos – kaže Luka Kolovrat, direktor TZ-a Imota. Imotska krajina bilježi rezultate bolje od državnih. Od početka godine imali su 8244 dolaska i 74.642 noćenja što je 80% ostvarenih noćenja u odnosu na prvih devet mjeseci lani.

– S obzirom na to da smo u prosincu prošle godine planirali porast od 20%, nismo zadovoljni, ali s obzirom na sve, ne smijemo se žaliti, mislim da ćemo biti među boljim destinacijama u RH i da ćemo imati kumulativ za 12 mjeseci oko 80% – govori Kolovrat. Vile s bazenima koje čine najveći dio smještajne ponude na području Imotske krajine pokazale su se jako traženima, upravo tijekom ovoga pandemijskog ljeta. Tako su do 21. kolovoza, kada je Njemačka stavila Splitsko-dalmatinsku županiju na crvenu listu, bili na 99% prošlogodišnjih rezultata.

Dani cikloturizma u Hrvatskoj Dani cikloturizma u Hrvatskoj "Centar svijeta" na dobrom je putu da postane i "outdoor” centar sjevera zemlje

Optimizam za novu sezonu

– Gosti iz Njemačke, koji kod nas čine 51% svih dolazaka i noćenja, nakon što smo se našli na crvenoj listi, prepolovili su se. Imali smo izuzetne dobre najave do 15. rujna i tu smo izgubili sigurno nekoliko tisuća noćenja. Sezona nam se skratila za oko tri tjedna – ocjenjuje Kolovrat. Ipak, tijekom rujna smještajni kapaciteti Imotske krajine zabilježili su 338 dolazaka i 4116 noćenja. To je 42% u dolascima i 49% u noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Iako je listopad, na području Imotskog još je 30-ak turista, nekoliko vila ima goste. Međutim, iako sezona i nije bila toliko loša, što se tiče dolazaka i noćenja, vrlo malo gostiju moglo se sresti u gradu, po kafićima, restoranima, vinarijama.

– Zamjetno je manja izvanpansionska potrošnja, u nerazmjeru s brojem turista. Uz iznajmljivače, dobro su prošli još samo veliki trgovački centri u kojima su se gosti opskrbljivali i uglavnom nisu izlazili iz svojih objekata. Zato su jako loše prošli OPG-ovci i ugostitelji – kaže Kolovrat. Sljedeće sezone u ponudi će se naći još 30-ak objekata, među njima i hotel u središtu grada, ali previđati sljedeću sezonu nitko se ne usudi.

– Ne znamo kako će se razvijati situacija s epidemijom, ali ne znamo ni kolike će posljedice sve ovo imati na gospodarstvo. Ipak, umjereni smo optimisti i nadamo se sezoni koja će biti bolja od ove – govori Kolovrat. Kriza prouzročena koronom odrazila se i na gotovo sve planirane projekte TZ-a Imota jer su izostali natječaji za dodjelu sredstava Turističkih zajednica i Županije, ali radilo se na kapitalnom projektu “Geopark Biokovo – Imotska jezera”.

Dva milijuna noćenja simbol su virskog uspjeha DVA MILIJUNA NOĆENJA Ni pandemija nije zaustavila turiste da dođu na ljetovanje u omiljeno odredište

– Sve drugo je stalo jer su svi natječaji otkazani, a mi smo pripremili projekte i planirali se javiti za biciklističke staze, signalizaciju, obilježavanje itd. Svaka institucija spašavala je sebe i svoje djelatnike i do danas nisu raspisali nijedan natječaj za dodjelu sredstava. Hoće li se do Nove godine tu nešto pomaknuti, ne znam, a nama plan rada dobrim dijelom ovisi i povlačenju sredstava. Plan za 2021. u dobrim će dijelom biti kao i plan za 2020. jer najveći dio planiranog nismo uspjeli napraviti. Ali eto, čak nam je taj lockdown dobro došao jer smo se punim intenzitetom bavili projektom Geoparka, našim krucijalnim projektom koji je sve do sada financirao Grad Imotski – govori Kolovrat.

Prijava za UNESCO

Napravljen je geološki elaborat, radili su ga stručnjaci Hrvatskog geološkog instituta. Projekt je prezentiran u Vladi, dobili su pozitivno mišljenje nadležnog ministarstva. Rade zajedno s Parkom prirode Biokovo s kojim su se usuglasili oko svih bitnih detalja.

– Projekt Geopark je trenutačno u fazi izrada prijave za UNESCO. Elaborat koji zajednički pripremamo dosta je opsežan i složen dokument koji treba na hrvatskom i engleskom jeziku poslati Povjerenstvu za UNESCO-ove Geoparkove do kraja studenog ove godine. Nakon ocjene elaborata, na neki način teoretskog dijela svega što smo do sada postigli, u ljeto iduće godine očekujemo dolazak Povjerenstva na teren i konačnu ocjenu – najavljuje Kolovrat.