Najmanja i najlakša kornjača teška je svega 15 grama, a najteža 2,56 kilograma
ŽIVOT u kontroliranim uvjetima nastavit će 15 mužjaka i 18 ženki crvenouhih kornjača
Pojekt "Spas za barske – stop za invazivne kornjače" provodi Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, a financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vrijedan je 265.445,38 eura
Prve ovogodišnje kornjače uhvaćene na području Zagrebačke županije udomljene su u Zoološkom vrtu Grada Zagreba u sklopu projekta "Spas za barske – stop za invazivne kornjače" koji provodi Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, a financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Život u kontroliranim uvjetima nastavit će 15 mužjaka i 18 ženki crvenouhih kornjača. Najmanja i najlakša kornjača je teška svega 15 grama, a najteža čak 2,56 kilograma. Najmanja kornjača je dužine oklopa svega 9,7 cm a najveća čak 24,6 cm.
Ugrožene domaće
Jezera s područja Zagrebačke županije posljednjih godina nastanile su invazivne strane kornjače koje ugrožavaju našu domaću barsku kornjaču. Invazivne, crvenouhe kornjače su veće, agresivnije i brzo se nameću preotimajući stanište, hranu, mjesta za sunčanje i gniježđenje našim zavičajnim barskim kornjačama. Smanjuju stopu preživljavanja barske kornjače i negativno utječu na cijelu vodenu zajednicu te prenose uzročnike bolesti poput bakterije Salmonella.
– Kako bismo zaštitili autohtonu vrstu, kroz projekt "Spas za barske – stop za invazivne kornjače" drugu godinu zaredom izlovljavamo invazivne kornjače kojima nije mjesto u našim jezerima pomoću sunčališta i vrša. Hvatanje pomoću sunčališta je neinvazivna metoda i ne ozljeđuje kornjače. U sredini se nalazi mreža koja sprečava bijeg, a kornjače mogu slobodno plivati. Vrše se postavljaju uz obalu i u njih se stavljaju mamci. Dio vrše se uvijek nalazi iznad vode kako bi kornjače koje uđu u vršu mogle disati – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije Tatjana Masten Milek te nadodala da je vrijednost projekta 265.445,38 eura, a financira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Inače, njih su u prirodu pustili neodgovorni vlasnici. U prilog barskim kornjačama ne ide činjenica da invazivne strane kornjače imaju kompetitivnu prednost nad barskom kornjačom jer su veće i agresivnije, ranije spolno sazrijevaju i imaju veći reproduktivni potencijal. Hrane se biljkama, mekušcima, vodenim kukcima, rakovima, ribama i vodozemcima pa imaju negativan utjecaj na cijelu vodenu zajednicu. Osim toga, prenose različite parazite i patogene, kao i bakterije roda Salmonella. Inače, Javnoj ustanovi Zeleni prsten nedavno je odobreno i sufinanciranje projekta LIFE Ornamental IAS koji se bavi prevencijom unosa novih potencijalno invazivnih stranih ukrasnih biljaka u prirodu.
Kvalitetna rješenja
– Briga za autohtone vrste otvara nam izazove vezane uz zbrinjavanje jedinki invazivnih vrsta životinja. Institucije međusobnom suradnjom i zajedničkim radom mogu pronaći kvalitetna rješenja u korist dobrobiti svih životinja. Upravo to potvrđujemo primjerom premještanja crvenouhih kornjača iz Zagrebačke županije u Prvo maksimirsko jezero. To je jezero u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unapređenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) uređeno da crvenouhe kornjače u njemu mogu živjeti, no ne mogu ga napustiti kako bi se proširile na okolnu prirodu – kazao je Damir Skok, v. d. ravnatelja Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
