Izbornik
Naslovnica Županije Splitsko-dalmatinska
projekt “Sinj u sridu”

Križanac: Želimo da Sinj postane cjelogodišnja turistička destinacija

Foto: Grad Sinj
U sklopu projekta izrađene su web-stranica i aplikacija Cetinska krajina

U Gradskoj vijećnici Sinja u organizaciji Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, koja je partner na projektu “Sinj u sridu”, održana je prezentacija marketinških i promotivnih aktivnosti projekta.

Promotivni film županijskog TZ-a donio hrpu nagrada sa ZTF-a Dubrovnik rivijeri tri nagrade, među njima i Grand prix

Obnova kulturnih dobara

Sinjska gradonačelnica Krstina Križanac istaknula je da je veseli činjenica što je projekt “Sinj u sridu” ušao u fazu realizacije.

– Vjerujem da ćemo ovim projektom ostvariti naše ciljeve, a to je bolji standard života naših sugrađana, veći broj zaposlenih i turistička infrastruktura koja će omogućiti poduzetnicima, OPG-ovima i zadrugama da se naslone na ovaj projekt. Jedna od zadnjih komponenti koja se ovim projektom realizira je Informacijsko-edukacijski centar koji mora biti gotov do 31. prosinca. Sinj je na krilima dva velika brenda Alke i Velike Gospe postigao određene rezultate, ali mi želimo da Sinj postane cjelogodišnja destinacija, a realizacijom ovog projekta postići ćemo to da Sinj ne živi samo u srpnju i kolovozu nego cijele godine – zaključila je Križanac.

Projekt “Sinj u sridu” projekt je obnove i uređenja jedinstvene kulturne baštine Grada Sinja s ciljem njezine veće valorizacije. Okosnicu projekta čini rekonstrukcija, obnova i revitalizacija nepokretnih kulturnih dobara Tvrđave Grad, Tvrđave Kamičak i kule sa satom, Muzeja Cetinske krajine te obnove ulica povijesne cjeline Sinja, kao i gradnja Interpretacijsko-edukacijskog centra Sinjska alka. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a na projektu, uz Grad Sinj kao nositelja, sudjeluje pet projektnih partnera: Turistička zajednica Grada Sinja, Viteško alkarsko društvo Sinj, Muzej Cetinske krajine Sinj, Javna ustanova RERA S.D. te Obrt za proizvodnju FLORAMI, Sinj. Ukupna vrijednost projekta je 66,594.231 kunu, od toga je nepovratnih sredstava Europske unije 55,597.793 kune.

Aquatika Slatkovodni akvarij u Karlovcu u utorak slavi treći rođendan i poziva sve na besplatno

Jozo Sarač, direktor Javne ustanove RERA kaže kako je ovo jedini projekt iz Splitsko-dalmatinske županije koji se mogao prijaviti na natječaj za financiranje integriranih kulturnih projekata jer je jedini imao pripremljenu svu potrebnu dokumentaciju.

– Ovaj projekt ne treba promatrati kao obnovu jednog dijela Sinja, nego kao obnovu cijelog Cetinskog kraja. U analizi stanja i mogućnosti Cetinske krajine sve lokalne samouprave itekako imaju što ponuditi. Ova je studija pokazala da se ne trebamo ustručavati angažirati najbolje destinacijske menadžere i dobro ih platiti da obrade ovaj materijal jer, ako se to rascjepka na pojedinačne promotivne aktivnosti lokalnih turističkih zajednica, nećemo uspjeti.

Cilj je da u brendiranje krenu sve jedinice lokalne samouprave Cetinske krajine koje će pozicionirati Sinj i Cetinsku krajinu kao jedinstvenu turističku destinaciju koja može zadovoljiti različite turističke interese i potrebe na cjelovit način, koja će biti prepoznatljiva na turističkom tržištu i koja će moći konkurirati popularnim priobalnim destinacijama – rekao je Sarač.

Na aplikaciji sve informacije

U sklopu projekta izrađena je i prezentirana Strategija brendiranja Cetinske krajine, portal www.cetinska-krajina.hr i aplikacija “Cetinska krajina” koja će gostima služiti kao turistički vodič.

Europski blogeri, novinari i fotografi posjetili županiju Oduševio ih Papuk, ali i slavonska hrana

Na portalu, kao i na aplikaciji “Cetinska krajina” gosti mogu dobiti sve relevantne informacije o Sinju, Otoku, Vrlici, Dicmu, Trilju i Hrvacama. Svaka od tih općina je Strategijom brendiranja predstavljena tradicijom koja je specifična za taj kraj. Tako Sinj predstavlja alkar, Otok je poseban po jedinstvenom načinu gradnje lađa, Hrvace po lončarstvu, Vrlika po nijemom kolu, Dicmo po reri, a Trilj po rimskim nalazištima.