Mlade obitelji koje ostanu ili se vrate u Dalmatinsku zagoru dobit će od Splitsko-dalmatinske županije nepovratnih oko 100 tisuća kuna za gradnju ili adaptaciju kuće uz uvjet da ostanu živjeti u ruralnim područjima. Zbog blizine Splita i mora ta bi mjera u općinama koje imaju vrtiće, škole za djecu, liječničku skrb mogla biti privlačna mnogim obiteljima koje mogu raditi u gradu, živjeti na selu, a ljeti biti blizu mora...
Za desetak dana kriteriji
Ako uspije projekt župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana i njegova tima, koji je u završnoj fazi s ciljem da vrati mlade u napuštena sela i općine i time ujednači razvoj županije, to će biti primjer i za ostale dijelove Hrvatske da se može provesti razmještaj stanovništva i uravnotežiti razvoj zemlje. Uostalom, to su odavno napravile razvijene zemlje EU. Davor Pavić, šef pročelnika kabineta župana Bobana, govori da je ovo jedinstven projekt u Hrvatskoj i da je demografija županu i u izbornom programu bila na prvom mjestu. Županov tim, dodaje, još radi na kriterijima za dobivanje nepovratnih od 80 do više od 100 tisuća kuna, ovisno o indeksu razvijenosti neke općine jer se još rade izračuni. Za 10-ak dana mogli bi biti poznati kriteriji po kojima će mlade obitelji do 45 godina moći dobiti novac, a onda slijedi natječaj.
– Zasad je u proračunu spremno četiri milijuna kuna, ali radi se na tome da se taj iznos pojača za još četiri milijuna kuna – kaže Pavić dodajući da će projekt trajati tri godine.
Splitsko-dalmatinski župan odlučan je u namjeri da vrati život u zaobalna područja Dalmacije.
– Radimo na poticajima za mlade obitelji koje se žele vratiti u Zagoru, u napuštena i slabije naseljena područja, a kriterije još brusimo – kratko kaže župan Boban.
Demograf prof. dr. Anđelko Akrap ističe da je potez župana izuzetno dobra mjera i ima velike šanse za uspjeh jer su u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog relativno male udaljenosti moguće dnevne migracije ljudi sa sela prema Splitu, ako rade u njemu. A ne treba zaboraviti ni privlačnost blizine mora.
– Kapa do poda za taj potez kojem je namjera provesti redistributivnu populacijsku politiku, odnosno razmještaj stanovništva i ispražnjene prostore staviti u funkciju razvoja. To rade razvijene europske zemlje poput susjedne Austrije i mladima koji se vraćaju na selo daju porezne olakšice – kaže Akrap. Zato bi, smatra, bilo dobro da mlade obitelji za povratak i ostanak u ispražnjenom zaobalju dobiju i porezne olakšice i da se pazi da nema zloupotreba, da se poticaji ne iskoriste za gradnju vikendica.
Radnici iz zaobalja razvili Split
Akrap napominje da ne treba zaboraviti da se Split razvio zahvaljujući radnicima iz zaobalja jer je model ubrzane industrijalizacije nakon 2. svjetskog rata uništio velike prostore u Hrvatskoj i zaobalju Dalmacije. U gradovima su se gradili radnički stanovi, u njima se gomilalo stanovništvo umjesto da se omogućilo i olakšalo da ljudi rade u velikim gradovima, a žive u svojim općinama. Tako je, dodaje Akrap, 60-ih i osobito 70-ih nastupio demografski krah na tim prostorima jer oni koji se nisu mogli zaposliti u velikim gradovima otišli su u inozemstvo.
Koliko je poznato, to će biti najveći iznos koji nepovratno daje neka županija ili općina da bi zadržala stanovništvo i privukla novo. Primjerice, financijski jaka općina Molve daje parovima do 45 godina poticaj za kupnju kuća i stanova s izgrađenom infrastrukturom od 25.000 kuna.