Proizvodnja hrane u doba klimatskih promjena
Autohtone sorte u fokusu su EU projekta u koji se ulaže više od pola milijuna eura, a pokrenule su ga znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković
U sklopu EU projekta "Integracija znanosti i tradicije za otpornu i održivu proizvodnju hrane u doba klimatskih promjena – Climagrit" u Varaždinskoj županiji počinju istraživanja kojima će se tražiti odgovor na pitanje mogu li biljke – ponajprije varaždinsko zelje, ludbreški hren i buča – postati otpornije na sušu. Znanstvenici će, pojednostavljeno rečeno, na području županije tri i pol godine istraživati kako "dobre" bakterije iz tla mogu povećati otpornost biljaka, ponajprije autohtonih sorti, na klimatske promjene.
Stvara goleme štete
Riječ je o projektu koji su pokrenule znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković, glavni partner je Varaždinska županija, a uključeni su i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Sjever, UNIOS i Institut za antropologiju. Voditeljica projekta je dr. sc. Ines Sviličić Petrić sa Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković.
Voditeljica projekta je dr. sc. Ines Sviličić Petrić, glavni partner je Varaždinska županija, a uključeni su i zagrebački Agronomski fakultet, Sveučilište Sjever, UNIOS i Institut za antropologiju
– Želimo spojiti znanost i iskustvo poljoprivrednika kako bismo razvili konkretna rješenja. Naš je cilj omogućiti poljoprivredi da ostane održiva i otporna u nadolazećim desetljećima, a ključno pitanje na koje tražimo odgovor jest mogu li mikroorganizmi koji žive u tlu pomoći biljkama da se nose s klimatskim promjenama – rekla je dr. sc. Sviličić Petrić po završetku sastanka u Županijskoj palači gdje se sastala sa županom Anđelkom Stričakom i pročelnikom dr. sc. Dragutinom Vincekom, pročelnicom Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever doc. dr. sc. Dunjom Šamec te izv. prof. dr. sc. Markom Petekom i doc. dr. sc. Ivanom Magdićem s Odsjeka za agroekologiju Agronomskog fakulteta.
Župan Stričak istaknuo je da suša već godinama stvara ogromne probleme i štete.
– U razdoblju od 2005. do 2023. štete u poljoprivredi u Varaždinskoj županiji procijenjene su na oko 560 milijuna eura, odnosno 50-ak milijuna eura godišnje. I dok 2024. nije bilo šteta, suša nas je lani ponovno pogodila. Proglasio sam prirodnu nepogodu za 20 od 28 naših gradova i općina, uz štetu veću od 13 milijuna eura. Zato nam je ovaj projekt važan. Nadamo se da će znanstvena istraživanja upravo na našem području donijeti rješenja koja će pomoći našim poljoprivrednicima da lakše prebrode sušna razdoblja i zaštite proizvodnju – rekao je župan Stričak.
Primjena u praksi
Aktivnosti uključuju istraživanja na poljoprivrednim površinama, primjenu novih mjera s proizvođačima te razvoj modela za rano prepoznavanje i predviđanje rizika od suše. U sklopu projekta izradit će se i program ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama za Varaždinsku županiju, čime će se omogućiti da se rezultati projekta trajno uključe u županijske politike i prakse. Rezultati će se predstaviti poljoprivrednicima na info-danima, edukativnim radionicama te na promociji kako bi se nova znanja mogla što brže i lakše primijeniti u praksi. Ukupna vrijednost projekta je 583.752 eura, od toga se 496.189 eura financira iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021 – 2027.
