Uklanjanje zaraženih trsova
Nadam se da će se sad obilaziti teren i pratiti i zapušteni vinogradi sa 50 ili 100 trsova sorti noe i direktora, kaže vinar Robert Kopjar iz Budinšćine
- Nešto se počelo događati. Mi u svom vinogradu redovito prskamo, no problem su zapušteni vinogradi, i tu bi fitosanitarci morali odraditi svoj dio posla. Kad je već i ovdje u Budinšćini proglašeno žarišno područje, nadam se da će se sad obilaziti teren i pratiti i zapušteni vinogradi sa 50 ili 100 trsova sorti noe i direktora. Pod kontrolom treba imati i one koji imaju male vinograde, pa misle da ne trebaju provoditi mjere zaštite - kaže Robert Kopjar, vinar iz Budinšćine u Krapinsko-zagorskoj županiji, u kojoj su stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja laboratorijskim analizama potvrdili prisutnost fitoplazme, uzročnika zlatne žutice, jedne od najopasnijih bolesti vinove loze u Europi.
Određena su i žarišta zaraze, područja u krugu od jednog kilometra od mjesta na kojem je utvrđena fitoplazma, te sigurnosna područja koja obuhvaćaju minimalno pet kilometara od granice zaraženog područja. Žarište zaraze su, uz Budinšćinu, i Donja Batina, Gotalovec, Hrašćina, Hrašćinski Kraljevec, Jertovec i Veleškovec, a dvadesetak naselja je u sigurnosnom području.
- Iskorjenjivanje i sprečavanje širenja zlatne žutice moguće je jedino iskrčivanjem trsova koji pokazuju simptome zaraze, krčenjem i uništavanjem izvora zaraze i suzbijanjem prenositelja fitoplazme. Jedini za sada poznati prenositelj fitoplazme u vinogradima, i s vinograda na vinograda, je američki cvrčak - pojašnjavaju u Savjetodavnoj službi.
Opasnost stari vinogradi
Vinar Kopjar kaže da su postavljene feromonske klopke koje će pokazati razmjere zaraze. Njegovi kolege vinogradari kažu da im ne preostaje drugo nego pokupovati i iskrčiti stare male vinograde koje graniče s njihovima, i tako spriječiti širenje zaraze. Inače, prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Hrvatskoj je dokazan 2009. godine u Vivodini u Karlovačkoj županiji, a od tada uočena je u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje, a izrađen je i Akcijski plan za 2017. godinu. Stručnjaci kažu da se simptomi mogu uočiti već potkraj lipnja, pa sve do kraja vegetacije. Rubovi lišća počinju se uvijati i dobivati kopljasti izgled, počinju nepravilno žutjeti ili poprimati purpurno crvenu boju. Važno je čim prije uočiti simptome i javiti stručnjacima.
Za suzbijanje američkog cvrčka u proizvodnim vinogradima preporučuju se najmanje dva tretiranja propisanim insekticidima, prvo u prvoj polovici lipnja, nakon cvatnje, a drugo dva do tri tjedna kasnije. Preporuča se i treće krajem srpnja ili početkom kolovoza, ukoliko ima potrebe. Zaraženi trsovi moraju se ukloniti. Proteklih godinu dana iskrčeno je na desetke hektara vinograda, čime je vinogradarima prouzročena znatna materijalna šteta.
