– Veliki je ovo dan za grad, ali i za županiju – istaknuo je župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić tijekom otvorenja novog Doma za starije osobe u Glini, koji sagrađen u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.
Bitna je briga za starije
Ovaj je dom zamišljen kao trajno rješenje za stambeno zbrinjavanje izbjeglica, povratnika i prognanika koji su se do sada nalazili u objektima organiziranog smještaja poput prognaničkih naselja, koji zbog visoke životne dobi i zdravstvenog stanja nisu sposobni za samostalan život.
– Svakako svima nama treba biti na umu da je briga o starijima vrlo važna za zajednicu jer kako kaže narodna poslovica, kako ste se brinuli o starijima, tako će se vaši potomci brinuti o vama. No ovaj je dom bitan i za razvoj ovoga kraja jer je to 25 novih zaposlenih koji će raditi za početak u ovom domu, a u budućnosti njih još i više. To je velik iskorak za njihov ostanak i opstanak na ovim prostorima – istaknuo je Žinić napomenuvši kako potreba za ovakvom ustanovom ima jer su Grad Glina i Sisačko-moslavačka županija po starosnoj strukturi daleko iznad prosjeka Republike Hrvatske.
Kraj nakon 27 godina
Izgradnja doma za starije osobe, ukupne vrijednosti 30,8 milijuna kuna, realizirana je donatorskim sredstvima iz Fonda Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, uz nacionalno sufinanciranje u visini od 25% ukupne vrijednosti projekta, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar dodavši kako je tim novcem obnovljena i stavljena u funkciju devastirana i derutna zgrada, napuštena prije pet godina.
U samom domu bit će određeni broj mjesta koja će se popunjavati prema tržišnoj cijeni.
– Sam završetak gradnje nije kraj investiranja u dom. Grad Glina će sa Sisačko-moslavačkom županijom potpomoći da se smještaj dodatno proširi kako bi svi oni koji budu imali potrebu ovdje mogli pronaći svoje mjesto – napominje gradonačelnik Gline Stjepan Kostanjević.
Za sada je kapacitet doma, smještenog u objektu bivše glinske bolnice, 74 korisnika. Useljenjem korisnika u dom te njihovim prelaskom u sustav socijalne skrbi, nakon gotovo 27 godina, završava organizirani oblik smještaja prognanika, povratnika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj.
Podsjetimo da je 90-ih godina u organiziranom obliku smještaja boravilo više od 70.000 osoba protjeranih iz svojih domova.