Idejni projekt za budući kompleks je gotov
Posjetiteljski centar Gomila gradit će se u tri faze, najprije ide rekonstrukcija drevne grobnice iz 6. stoljeća prije Krista, zatim će se uz nju izgraditi Centar za posjetitelje, a u posljednjoj etapi niknut će prapovijesno naselje
Arheološko nalazište Gomila u Jalžabetu jedno je od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznoga doba u srednjoj Europi i otkriva moć, utjecaj i bogatstvo kraljeva istočnohalštatske kulture koji su ovim prostorima vladali u 6. stoljeću prije Krista. Drevna grobnica visoka osam i promjera gotovo 65 metara jedan je od najvrednijih i najljepših primjera prapovijesne grobne arhitekture iz željeznog doba uopće. Prije tri godine javnosti predstavljeni u njoj pronađeni luksuzni predmeti od zlata i jantara potvrđuju da je jalžabetski kralj – u zagrobni život poslan s majstorski obrađenim nakitom, dekorativnim metalnim dijelovima konjske opreme, oklopa, oružja i posuđa te koštanih i brončanih životinjskih minijatura – bio uglednik s vrha halštatskoga društva.
Zlato i jantar za kralja
Zahvaljujući Varaždinskoj županiji, ovaj iznimni lokalitet u Jalžabetu bit će očuvan i prezentiran javnosti. Naime, počinje realizacija Posjetiteljskog centra Gomila, projektantski ured Radionica arhitekture iz Zagreba izradio je idejni projekt za budući kompleks, a prošle srijede predan je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
– Koliko je moćan bio jalžabetski kralj koji je vladao na ovim prostorima u 6. stoljeću prije Krista, govore nalazi pronađeni u njegovoj grobnici, zlato s Urala i jantar s Baltika. Do ovih senzacionalnih otkrića došlo se zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja je vodio dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, a kojima je Varaždinska županija dala punu podršku. Sada smo krenuli korak dalje, u rekonstrukciju i prezentaciju lokaliteta. Kolika je njegova važnost, dovoljno govori da je grobnica jalžabetskoga kralja pandan kraljevskoj grobnici Filipa II. Makedonskog u Vergini – ističe župan Anđelko Stričak.
U BUDUĆEM KOMPLEKSU Župan Stričak s dr. sc. Sašom Kovačevićem iz Instituta za arheologiju (lijevo) i predsjednikom Županijske skupštine dr. sc. Josipom Križanićem (u sredini)
S podom popločenim kalanim pločicama pješčenjaka, grobna komora veličine 12 puta 12 metara bila je vrlo kompleksno građena. Na nju se s istočne strane nadovezuje dromos – monumentalni svečani pristupni hodnik. Osnovni građevinski materijal činilo je nekoliko vrsta kamena – obluci, pješčenjak i vapnenac, a od ostalih materijala za gradnju su korišteni drvo, glina te ugljen. Oko tumula zavidnih dimenzija oduvijek su se ispredale legende pa je tako nastala i ona da su ispod brežuljka zakopani zlatni volovi sa zlatnim jarmom i plugom, no činjenica je da je grobni humak jalžabetskog kralja najveća dosad istražena vladarska grobnica istočnohalštatske kulture u Europi. Istraživanje lokaliteta počelo je prije osam godina u sklopu EU projekta "Monumentalni krajolici starijega željeznog doba Podunavlja" u kojemu je sudjelovalo 11 partnera iz pet srednjoeuropskih zemalja.
Poučne staze
Budući kompleks u Jalžabetu prostirat će se na površini od 8,79 hektara, od čega će više od pet hektara zauzimati zelene površine. Gradnja je planirana u tri faze.
– Prvo će se krenuti u rekonstrukciju drevne grobnice, potom će uz nju biti izgrađena zgrada Centra za posjetitelje, a u posljednjoj etapi niknut će prapovijesno naselje iz toga doba. Grobnica posljednjeg jalžabetskoga kralja bit će rekonstruirana tako da će njezina unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor u kojem će biti prezentiran sam lokalitet i arheološka istraživanja. Površina zatvorenog izložbenog prostora s rekonstrukcijom grobne komore i tehničkim prostorom bit će oko 800 četvornih metara. Vanjski dio grobnice bit će vraćen u izvorni oblik, prema uputama arheologa – navodi župan Stričak. U zgradi za posjetitelje nalazit će se suvenirnica, ugostiteljski objekt, dvorana za predavanje i izložbe te drugi prateći sadržaji. Posjetiteljski centar bruto površine 475 četvornih metara bit će prizemni objekt koji se sastoji od više odvojenih volumena povezanih prostranom nadstrešnicom.
Uređene će biti i poučne staze koje će voditi do svih sadržaja, pa tako i do prapovijesnog naselja.
– S obzirom na to da su istraživanja potvrdila postojanje naselja halštatske kulture, u budućem kompleksu Gomila bit će rekonstruirano povijesno naselje i život ljudi iz toga doba kojima je potok Bistričak bio glavni izvor pitke vode i hrane – otkriva župan Anđelko Stričak.
U sklopu prezentacije halštatske kulture bit će uređeni i dodatni sadržaji poput edukativno-zabavnog adrenalinskog parka te parkirališta za autobuse i automobile.
