Bjelovarsko-bilogorska županija bila je domaćin online konferencije “Županija kao društveno-ishodišni model brige o demografiji“
Najnepovoljniji je to statistički pokazatelj u posljednjih desetak godina, a negativni predznaci stope prirodnoga priraštaja karakteristični su za sve gradove i općine u županiji
Bjelovarsko-bilogorska županija bila je domaćin online konferencije “Županija kao društveno-ishodišni model brige o demografiji”, koju je organizirala u suradnji s Udrugom za zdravo i sretno djetinjstvo. Demografski trendovi u Hrvatskoj već su dugi niz godina
negativni, a iznimka nije ni Bjelovarsko-bilogorska županija.
I pozitivni trendovi
– U 2020. godini u našoj županiji rođeno je 959 djece, a umrla je 1801 osoba. Najnepovoljniji je to statistički pokazatelj u posljednjih desetak godina. Negativni predznaci stope prirodnoga priraštaja, nažalost, karakteristični su i za sve gradove i općine u našoj županiji – istaknula je zamjenica župana za češku nacionalnu manjinu Tanja Novotni Golubić, ali je dodala da ima i nekih pozitivnih trendova poput rasta plaća i zaposlenosti u posljednjih pet godina, osobito u obrtu i slobodnim profesijama, a velik je i pad nezaposlenosti.
Kako bi se negativni trendovi promijenili, potreban je interdisciplinarni pristup te određene promjene u uvjetima života i rada.
Bjelovarsko-bilogorska županija znatna sredstva ulaže u podizanje kvalitete obrazovanja. Tu su i ulaganja u zdravstveni sustav, trajne mjere koje Županija provodi za zadržavanje postojećih i privlačenje novih liječnika, a treba istaknuti i to da se županijska naknada za novorođenčad od iduće godine, u skladu s obećanjem župana Marka Marušića povećava s 500 na 1000 kuna, za
što će se u proračunu osigurati milijun kuna.
Razlozi za i protiv
Predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo mr. sc. Marija Čatipović u svom se izlaganju osvrnula i na razloge odlaska, odnosno ostanka mladih u našoj zemlji, zaključivši kako je nemogućnost zapošljavanja na neodređeno glavni razlog.
– Prema rezultatima istraživanja na Veleučilištu u Bjelovaru, mladi najviše odlaze zbog toga što im primjerice partner već živi i radi u inozemstvu te zbog nemogućnosti zapošljavanja na neodređeno radno vrijeme. Među razlozima za ostanak u Hrvatskoj na prvom je mjestu zadovoljstvo u privatnom životu te društveni status i okruženost obitelji i prijateljima – navodi dr. M. Čatipović.
Za popravak loše demografske slike, zaključeno je na konferenciji, nužna je sinergija lokalne, regionalne i državne vlasti, pružanje
podrške mladim obiteljima i promoviranje obiteljskih vrijednosti, jer ako se negativni trendovi nastave, možemo očekivati da će
2050. godine u Hrvatskoj gotovo svaka treća osoba biti starija od 65 godina.
