Razgovor s bjelovarsko-bilogorskim županom Damirom Bajsom
U BBŽ-u nemamo nijedan projekt koji vodi država, kao što je to u drugim županijama. Brza cesta još nije došla do Bjelovara, kao ni nastavak prema Virovitici, a pola milijuna ljudi gravitira toj cesti
Danas se obilježava dan Bjelovarsko-bilogorske županije u kojoj se trenutačno gradi jedan od najvećih i najskupljih objekata u državi te koja iz godine u godinu ostvaruje dvoznamenkasti gospodarski rast. S Damirom Bajsom na čelu ova je županija dosegla visoko drugo mjesto u državi po korištenju fondova EU za podizanje standarda u školama koje su ili obnovljene ili je obnova u tijeku. Nisu zapostavili ni ono što oni drže najbitnijim, a to su ljudi. O tome govori konstantno otvoren javni poziv za liječnike i medicinsko osoblje, kojemu je svrha privući ih i zadržati u županiji, i to trima mjerama koje im nude, kao i centri izvrsnosti koji kod osnovnoškolaca i srednjoškolaca koriste njihove maksimalne mogućnosti pa tako i oni ostvaruju sve bolje uspjehe. Upravo je Dan županije bio povod za razgovor sa županom Damirom Bajsom koji u svojoj županiji uvijek vidi mogućnost napretka.
Tijekom pandemije koronavirusa neprekidno ste bili uključeni u rad županijskog Stožera civilne zaštite, s kojim ste se izazovima suočavali?
Istina, jer ipak je najveći teret organizacije Stožera civilne zaštite bio na ramenima Županije. Prioritet je bio zdravlje građana, a ključno je pohvaliti stožer koji smo svi slušali i na kraju se izvrsno obranili od koronavirusa sa samo deset zaraženih koji su u međuvremenu i ozdravili. Županija je osigurala financijska sredstva za sve što je bilo potrebno tijekom borbe s koronavirusom poput respiratora, karantena za vozače, zaštitnih maski i odijela, kontejnera za testiranje na COVID-19 i ostale potrebne organizacije koju su nalagali stožeri civilne zaštite, državni i županijski. Prije nego što je Nacionalni stožer zabranio sva veća okupljanja, na preporuku naših epidemiologa mi smo to učinili dva tjedna ranije, pa tako otkazali i nama vrlo bitan Bjelovarski sajam. Vjerujem da su upravo izvrsne reakcije županijskog Stožera i navedene mjere rezultirale dobrim ishodom u našoj županiji. Pohvaljujem sve uključene u zdravstvenom sustavu, policiju, HGSS, Crveni križ i na sve sam ponosan, a na građane najviše.
Sada nas opet čeka borba, ali ona ekonomska.
Tijekom krize bio sam jasan u svojoj odluci da se projekti moraju nastaviti pa smo, osim što nismo zaustavili postojeće investicija u zdravstvu i školstvu, krenuli u realizaciju novih 15 projekata pa tako naše trenutačne investicije na području županije dosežu pola milijarde kuna. U to ulaze 44 škole i do kraja ovog mandata 90 posto učenika ići će u škole obnovljene od temelja do krova. Time smo najveći investitor ne samo na području Bjelovarsko-bilogorske županije nego i ovog dijela Hrvatske. Kriza je ponajviše pogodila nekoliko sektora: građevinski, javni prijevoz i turizam. Dok su se privatne, ali i dijelom javne investicije sasvim zaustavile, kod nas su se pojačale i to je bila ispravna odluka. Najbolji primjer za to je obnova jedne naše osnovne škole koja je natječaj raspisala prije koronavirusa, na koji su se javila samo dva izvođača radova. Nakon krize, prijavljenih je bilo 11. Također, mogu reći da županijski proračun prati sve projekte i imamo sva potrebna sredstva na računu. Drugi sektor pogođen krizom je javni prijevoz, a najpoznatiji i najveći prijevoznik u Hrvatskoj dolazi upravo s našeg područja, a to je Čazmatrans. On je bitan za čitavu državu, a nove mjere ne pridonose njihovu oporavku. Ključno je reagirati odmah jer u ovom slučaju postavlja se pitanje tko će voziti našu djecu u škole i građanima osigurati uslugu javnog prijevoza. Potrebno je sjesti za stol i naći rješenje, bez obzira na politiku, jer ostat ćemo bez nečega što nećemo moći vratiti, a svima bi nam trebao biti cilj da hrvatskim cestama voze hrvatski prijevoznici, a time, naravno, i Čazmatrans. Turizam je još jedna od mnogih pogođenih grana. Na razvoju turizma godinama uspješno radimo pa smo sa samo dva OPG-a došli do 50, a sada su i oni u opasnosti. Županija će kroz Turističku zajednicu određenim mjerama pomoći koliko god bude mogla jer šteta da propadne nešto u što se toliko ulagalo.
Provodite i dva naoko mala projekta, ali zapravo iznimno bitna. O čemu je riječ?
Koronavirus nam je pokazao koliko nam je bitan zdravstveni sustav, ne samo objekti i oprema već i ljudi koji u njemu rade, naši liječnici i zdravstveno osoblje. To znači da u našim zdravstvenim ustanovama moramo imati ljude koji rade u cilju zaštite zdravlja za sve nas. Bjelovarsko-bilogorska županija sada već treću godinu nudi potpore za zadržavanje i privlačenje liječnika i medicinskog osoblja za rad u zdravstvenim ustanovama na području županije. Prva smo županija u Hrvatskoj koja je uvela trajne mjere potpore za zapošljavanje putem kojih sufinancira kamate stambenih kredita do 20 tisuća kuna godišnje po korisniku, isto toliko je osigurano po korisniku i za troškove stanovanja, ali i stručno usavršavanje. Mjere su napravljene u dogovoru s onima kojima su i namijenjene, a do sada je potpisano 114 ugovora i za tekuću godinu osigurali smo milijun i pol kuna za te svrhe. Ulaganje u naše sugrađane iznimno je bitno pa tako imamo i projekt centara izvrsnosti iz matematike, engleskog jezika, kemije i informatike koji provodimo šest godina, a rezultati su odlični. Gotovo svake godine povećava se broj učenika koji pohađaju centre te ostvaruju sve bolje rezultate na raznim natjecanjima u državi.
Iza nas je iznimno težak početak godine, što biste voljeli ostvariti u nastavku?
Kada govorimo o budućim pothvatima, moram reći da smo od županije koja je bila zadnja po povlačenju sredstava iz europskih fondova, sada drugi i imamo 700 milijuna vrijednih projekata. Cilj je u potpunosti, do granice mogućnosti, iskoristiti fondove za projekte, ali nešto krucijalno u županiji nedostaje. To su svakako projekti koje vodi država, a mi nemamo nijedan takav projekt u našoj županiji. Presudni je element da i država bude investitor kao i u drugim županijama. Primjerice, brza cesta još nije došla do Bjelovara, kao ni nastavak prema Virovitici. Pola milijuna ljudi gravitira prema toj cesti, a mi nemamo ni metar brze ceste ni autoceste na svom području i tako ostajemo samo jedna od dvije županije na području Hrvatske koje su u takvoj situaciji. Ključno je da država i nas uključi, kao i neke druge županije, te nas isto tretira da dobijemo mogućnost za bolju budućnost našega kraja. Ona ovisi o državi i nadam se da će se ta ploča okrenuti.
Upravo je u realizaciji gradnja jednog od najvećih projekata u državi u svakom smislu, što to znači?
Znači da će Bjelovarsko-bilogorska županija, kao tek treća u državi, dobiti novu bolnicu. Po vrijednosti i veličini ona je najveća u cijeloj državi, odmah iza KBC-a Rijeka. Nova bolnica znači da će 130 tisuća ljudi dobiti integriranu bolnicu koja će zamijeniti objekte iz 18. stoljeća te će omogućiti liječnicima da pruže vrhunsko liječenje svojim pacijentima i da rade u objektu 21. stoljeća. Riječ je o 272 milijuna kuna vrijednoj zgradi od gotovo 20 tisuća četvornih metara. Gradnja je dijelom financirana sredstvima Europske unije, sedamdesetak milijuna kuna, pet milijuna kuna do sada je odvojila Republika Hrvatska kroz Fond za sufinanciranje, ostatak bi trebala snositi Županija. Vjerujem da će se iznaći mogućnost da Vlada osigura sufinanciranje, kao što je to bilo u Puli gdje je osigurala 562 milijuna kuna. Mi možemo to snositi i sami preko županijskog proračuna, ali mislim da trebamo doći u istu poziciju kao i drugi koji grade istu bolnicu na isti način. Također, volio bih da sve odluke vezane uz gradnju nove bolnice budu jednoglasne, kao što je to slučaj u Istri, međutim, zbog lokalnih oporbenih stranaka to nije slučaj. Smatram da bi se ovakav projekt trebao gledati nadstranački, ali na kraju krajeva, najbitnije je da imamo većinu i da će nova bolnica uskoro biti sagrađena u našoj županiji. I za kraj, dopustite mi da svim svojim sugrađanima čestitam Dan Bjelovarsko-bilogorske županije uz poruku da će podizanje kvalitete života svih naših stanovnika i dalje nam biti prioritet i cilj kojemu ćemo težiti, a čijem će ostvarenju doprinijeti realizacija brojnih projekata koje provodimo.
