Savez izviđača Hrvatske, HGSS i Hrvatske šume pokrenuli su kampanju za dosad najveće volontersko pošumljavanje Dalmacije koje su nazvali Boranka. Sudjelovat će na tisuće izviđača, pripadnika HGSS-a, vatrogasaca, učenika, studenata, planinara, udruga i građana iz cijele Hrvatske koji će tijekom osam vikenda u listopadu i studenom pošumljavati opožarena područja. Glavni su partneri Veleposlanstvo Kanade u RH i Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR), koji će u projektu sudjelovati operativno i logistički, a imaju i brojne sponzore, rečeno je na predstavljanju projekta održanom ispred zvjezdarnice na Mosoru, na 700 metara nadmorske visine s koje puca prekrasan pogled na srednjodalmatinske otoke, ali i na pustoš koja je ostala nakon prošloljetnog katastrofalnog požara.
Poziv stanovništvu
– Drago mi je da ova akcija počinje upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Molim izviđače i Hrvatske šume, koji će biti operativni nosioci aktivnosti, da se uključi i lokalno stanovništvo, ne samo na pošumljavanju, već i kako bi iznijelo svoj stav i mišljenje prije akcije – poručio je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. – Cilj ove akcije nije samo obnoviti šumu, nego i širiti svijest o njezinoj važnosti, osobito među djecom. Tko posadi samo jedno stablo, neće više jednako gledati na šumu – poručio je Željko Roglić, predsjednik Saveza izviđača Hrvatske. Daniel Maksymiuk, kanadski veleposlanik, istaknuo je zadovoljstvo što i njegova zemlja sudjeluje u saniranju posljedica katastrofalnih požara prošlog ljeta u Dalmaciji, a Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a, rekao je kako bi ovo trebao biti dugotrajan, neprekidan projekt koji će se provoditi diljem Hrvatske. Ivan Melvan, voditelj ispostave Hrvatskih šuma u Splitu, iznio je podatak da je lani u 218 požara na području četiri dalmatinske županije izgorjelo 34.000 hektara. Hrvatske šume uložile su trud i očistile stabla koja predstavljaju ugrozu te su pripremile teren za pošumljavanje, rekao je i dodao da je sanirano 168 hektara što je koštalo dva milijuna kuna, a u ovoj godini plan je još 130 hektara.
Promotivna kampanja
– Struka će morati reći što će se saditi na rubu urbanih područja. Morat ćemo promijeniti vrstu. Priroda će najvjerojatnije potaknuti autohtone bjelogorične vrste, a bor ćemo umjetno držati pod kontrolom. Oko urbanih sredina imat ćemo drukčiji krajobraz – najavio je Melvan, koji je potvrdio da će se i građane pitati kada se bude odlučivalo što će se saditi. Akcijama sadnje prethodit će snažna promotivno-edukativna kampanja.