Sajam poslova u Varaždinu
Gradonačelnik Ivan Čehok je, otvarajući sajam s pedesetak izlagača, istaknuo da se mora više raditi na povezivanju gospodarstva i obrazovanja
– Posla ima koliko hoćeš, ali zanima nas kakve su plaće. To prvo pitamo – kaže djevojka koja je s prijateljicama obilazila štandove na Sajmu poslova u Varaždinu. Zanima je, kaže, nešto vezano za turizam jer je završila srednju školu za hotelijersko-turističkog tehničara. Na sezonski posao na moru ne želi jer ima loše iskustva.
Niska nezaposlenost
– Nisu mi platili koliko su obećali, a smještaj je bio koma – dodaje. Poslodavci, njih pedesetak, na sajmu koji je 11. godinu organizirao Hrvatski zavod za zapošljavanje, radnicima su ponudili oko 740 radnih mjesta u tekstilnoj i obućarskoj industriji, građevini, turizmu, ugostiteljstvu, IT sektoru i prerađivačkoj industriji. Slobodnih radnih mjesta je toliko da HZZ ne može ispuniti sve zahtjeve. Mjesečno se traži i po 1000 radnika, a nezaposlenost je u županiji rekordno niska, 3375 ljudi je prijavljeno na burzi, 26 posto manje nego prije godinu dana.
Sajam je otvorio gradonačelnik dr. sc. Ivan Čehok koji je naglasio da se mora više raditi na povezivanju gospodarstva i obrazovanja te da svi moraju imati jednake šanse pri pronalaženju radnog mjesta. Grad Varaždin ima nisku stopu nezaposlenosti, no jedan od razloga je i to što je dio mladih otišao u inozemstvo ili se ne prijavljuju na burzu. Na stranici HZZ-a na kojoj su oglašena radna mjesta pronašli smo oko 520 tvrtki i obrta koji traže radnike, najviše u uslužnim i ugostiteljskim zanimanjima, čak 90, vozače motornih vozila i pokretnih strojeva traži šezdesetak poslodavaca, pedesetak je u potrazi za građevinarcima, četrdesetak ih traži prodavače i stručnjake za područja informatike i tehničkih znanosti... Inače, Hrvatski zavod za zapošljavanje je u svoje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za Varaždinsku županiju predložio povećanje broja upisnih kvota za bravare, zavarivače, krojače, armirače, tapetare, limare, vozače, elektroinstalatere, instalatere, soboslikare, zidare, automehatroničare, fasadere, konobare, tesare, montere suhe gradnje, keramičare-oblagače, stolare, pekare, kuhare, mesare, obućare, galanteriste, strojobravare i CNC operatere. To su sve trogodišnja zanimanja, a zanimljivo je da na popisu nema nijednog četverogodišnjeg zanimanja, pa nijednog smjera za stručnim studijima.
Inozemna radna snaga
Od sveučilišnih studija tu su elektrotehnika, medicina, logopedija, farmacija, strojarstvo, građevinarstvo, matematika, fizika, engleski i njemački jezik. Na popisu programa za koje bi pak trebalo smanjiti upisne kvote, od četverogodišnjih su opća gimnazija i ekonomija, od stručnih studija ekonomija, a od sveučilišnih ekonomija, učiteljski studij, novinarstvo i politologija. Dragutin Gložinić iz županijske komore HGK-a rekao je da je Komora uključena u traženje radne snage u inozemstvu, najviše u BiH i Srbiji, pa i Ukrajini, prema kvoti koju je odobrila Vlada.
