Originalni europski brend
Projekt je u konačnici ponudio do sada nikad iznesene činjenice koje su proizišle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela
Projektu “Barun Trenk – novo lice legende” požeške povijesne postrojbe Trenkovi panduri dodijeljena je posebna nagrada na XVII. državnom natjecanju Gloria musaealis u Pragu. Riječ je o natjecanju održanom pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Češke i Udruženja muzeja i galerija Češke Republike. Požežani su nagradu dobili u kategoriji Muzejsko djelo, piše slavonski.hr.
Rekonstrukcija osobe
Mgr. Petr Vachut, zamjenik direktora Muzeja grada Brna, nakon dobivene nagrade uputio je povijesnoj postrojbi Trenkovi panduri e-mail u kojem svim članovima udruge zahvaljuje na suradnji te navodi kako požeška udruga itekako ima udio u ovoj nagradi. Ukupno se natjecalo 87 projekata. Projekt “Barun Trenk – novo lice legende” predstavljen je požeškoj javnosti u siječnju i veljači ove godine u obliku izložbe koja je prikazala jedinstvene rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka te vjernu rekonstrukciju jedne povijesne osobe, podsjeća slavonski.hr.
Izložba je nastala kao rezultat suradnje Muzeja grada Brna, Masarykova sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. U Požegu je izložba došla zahvaljujući suradnji Muzeja grada Brna, povijesne postrojbe Trenkovi panduri iz Požege i požeškog muzeja te iznimnoj podršci Grada i gradonačelnika Darka Puljašića.
Originalni europski brend
Projekt je u konačnici ponudio do sada nikad iznesene činjenice koje su proizišle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela. O zahtjevnosti samog projekta koji je spojio vrhunsku tehnologiju i antropološka istraživanja govori i podatak kako je u procesu načinjeno više od 27 tisuća CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo snimalo se pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine.
Uzeto je i sedam uzoraka mumificiranog mekog tkiva za genetsku analizu, a sve to javnosti je dalo priliku upoznati se sa stvarnim licem baruna koji je postao ne samo legenda već i originalni europski brend.
Franjo Trenk (1711.-1749.) bio je austrijski pukovnik. Od 1741. godine sudjelovao je u austrijskom nasljednom ratu s četom dragovoljaca i pomilovanih hajduka poznatih pod imenom Trenkovi panduri, s kojima je uspješno ratovao u Šleskoj, Austriji, Bavarskoj i Češkoj. Trenk je preživio 102 dvoboja.
Što u ratu, što u dvobojima, ranjen je 14 puta, a dva puta osuđivan je na smrt. Iako nije bio Hrvat podrijetlom, pojava baruna Franje Trenka u povijesti hrvatskog naroda i povijesti ratovanja ostavila je upečatljiv dojam. Pod njegovim zapovjedništvom Hrvati, poglavito iz Slavonije, proslavili su se kao izvrsni ratnici.
