Osječko-baranjska županija
Prema podacima iz ove godine broj nezaposlenih je manji za 4000, a broj zaposlenih se povećao za 2500, što znači da je oko 1500 osoba, recimo to tako, negdje nestalo, rekao je sječko-baranjski dožupan Petar Lagator
U odnosu na školsku godinu 2000./2001. na području Osječko-baranjske županije ove je godine u škole bilo upisano 10.000 manje učenika, upozoreno je na osječkom fakultetu Agrobiotehničkih znanosti, gdje je na okruglom stolu predstavljena nacionalna akcija "Hrvatska pamet Hrvatskoj" na temu kako zaustaviti odlazak mladih iz RH.
Na okruglom stolu, koji su organizirali Večernji list i Poslovni dnevnik, zabrinutost odlaskom mladih iz Slavonije izrazio je osječko-baranjski dožupan Petar Lagator.
Istaknuo je da su u zadnjih godinu dana pokazatelji u gospodarstvu nešto bolji nego prije jer je na razini županije zabilježen blagi porast prosječne plaće i manji broj nezaposlenih, ali da je demografska slika ipak itekako zabrinjavajuća.
- Dokaz tome je podatak da je školske godine 2000./2001. u osnovne škole na području županije bilo upisano 23.000 učenika, a ove godine ih je malo više od 13.000” - dodao je Lagator.
Iznio je i podatke sa Zavoda za zapošljavanje po kojima je u županiji lani u kategoriji 'ekonomski aktivno stanovništvo' bilo ukupno 105.000 osoba, od čega 87.500 zaposlenih i 17.500 onih koji su tražili posao.
- Prema podacima iz ove godine broj nezaposlenih je manji za 4000, a broj zaposlenih se povećao za 2500, što znači da je oko 1500 osoba, recimo to tako, negdje nestalo. Teško je reći jesu li otišli u inozemstvo ili su na neki drugi način riješili svoj status. Čini se kako brojke nisu tako drastične jer se očito ne radi o desecima tisuća osoba godišnje koji su nekamo otišli izvan županije, no treba poraditi da ih bude još manje - ustvrdio je.
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Krunoslav Zmaić mišljenja je kako znanstvene institucije i akademska zajednica trebaju kroz edukaciju studenata pokušati zadržati mlade na području Hrvatske. Istaknuo je da akademska zajednica čini sve što je u njenoj moći po pitanju prilagodbe studijskih programa prema tržištu rada, kako bi tako omogućili mladima da ostanu i budu traženi na tom tržištu.
- No, tu su i drugi akteri koji moraju u tome pomoći, u prvom redu država koja bi trebala imati strategiju na koji način mlade priključiti svijetu rada odmah nakon završetka školovanja - zaključio je Zmaić.
