Izbornik
Naslovnica Županije Virovitičko-podravska 3458 pregleda
Slavonskim medom protiv uvoznog

Umjesto da ga izvozimo, tržište zagušeno uvoznim medom iz Kine

Željko Vrbos
Foto: Kristijan Toplak/Virovitičko-podravska županija
Inicijativa za zaštitu krenula je iz Virovitičko-podravske županije pa je osnovana Udruga proizvođača slavonskog meda.

Meda u Hrvatskoj iz košnica “poteče” od 6000 do 10.000 tona godišnje, pa čak i u lošim godinama dovoljno je to za naše potrebe. Štoviše, u prosječnim sezonama dosegne se suficit od čak 50 posto. Ipak, Hrvatska je uvezla 1582 tone meda u 2016. te 990 tona u prvih devet mjeseci 2017., najviše iz Kine. Ta bi se slika, nadaju se proizvođači, mogla uskoro promijeniti jer je Slavonski med u siječnju registriran i zaštićen na razini Europske unije.

– Umjesto da izvozimo med, hrvatsko je tržište zagušeno uvozom meda iako objektivnih razloga za to nema. Postoje samo špekulativni razlozi, dakle jeftino kupi, a onda skupo prodaj. Naravno, naš je med visokokvalitetan i cijene nisu tako niske. Pojedine tvrtke, naravno, iskoriste mogućnost nabave puno jeftinijeg meda na azijskom tržištu – započinje Željko Vrbos, čelnik Udruge proizvođača Slavonskog meda i ujedno proizvođač iz Cabune kod Virovitice.

Igor Andrović Stigao moderni CT uređaj i 58 kreveta Skraćene su liste čekanja, pacijenti više ne moraju na pregled u Osijek ili Zagreb

Nered na tržištu

Prosječna je nabavna cijena meda u Hrvatskoj od 12 do 16 kuna, što je, nastavlja on, “debelo ispod komercijalne cijene i pčelari ne mogu s njome preživjeti”. Rezultat toga nereda na tržištu su tržišni viškovi, a pčelari se muče i s plasmanom i s naplatom.

– Takav problem imale su i mnoge druge zemlje pa smo shvatili da moramo činiti što i one i pribjeći zaštiti zemljopisnog porijekla ili izvornosti – nastavlja naš sugovornik.

Inicijativa za zaštitu meda krenula je 2014. upravo iz Virovitičko-podravske županije, od tadašnjeg župana, današnjeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te državnog tajnika Tugomira Majdaka. Osnovana je stoga i Udruga proizvođača slavonskog meda, na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, s 44 osnivača iz najprije pet slavonskih županija, a pridružili su im se kasnije i Bilogorsko-podravska te Grad Novska.

Pokrenuli su prvo nacionalni postupak zaštite naziva “Slavonski med” kao zaštićene oznake izvornosti te su 2016. ishodili prijelaznu markicu. Dočekali su 9. siječnja i europsku markicu. Kupci koji ubuduće posegnu za teglom s natpisom “Slavonski med” bit će tako sigurni da je to “čisti domaći med, bez ikakvih surogata i primjesa, proizveden u Slavoniji i vrhunac je kvalitete trenutačno u Hrvatskoj”.

Hotel Kurija Janković Zabilježili 2547 noćenja Posjetitelje privlače na društvenim mrežama i blogovima

– Slavonski je med specifičan po sastavu sporedne peludi koje ima samo u ovom dijelu Hrvatske pa baš zato, primjerice, med od bagrema nije isti u Slavoniji ili u Zagorju i Istri. Po nacionalnom pravilniku, u medu može biti maksimalno 20 posto vode, a mi smo taj parametar spustili na 18,3 posto. Svjesni smo da to neće uspjeti postići svi, ali ti su parametri dostižni svakome pčelaru, samo uz malo povećanu pažnju pri proizvodnji – objašnjava.

Marketinška kampanja

U sve su se to i upustili, nastavlja, radi pčelara, kako bi oni koji proizvode kvalitetnije i bolje bili i označeni i deklarirani. No bit će nužna, ističe, opsežna marketinška kampanja kako bi se doprlo do kupaca.

– Nadamo se da cjenovna barijera neće biti razlog da posegnu za kineskim medom – zaključuje Vrbos. On potječe, inače, iz vrlo jake pčelarske obitelji Švraka. Najveće je to pčelarsko gospodarstvo u Hrvatskoj, s oko 3000 pčelinjih zajednica.

Otvaranje vrata europskog tržišta     

– Zaštita naziva priznanje je tradicije i specifičnosti pčelara i meda ovoga kraja od koje će koristi imati i proizvođači i potrošači. Naš med je iznimne kvalitete, a Virovitičko-podravska županija po proizvodnji meda u vrhu je Hrvatske. Vjerujem da će se zaštitom Slavonskog meda proizvođačima snažnije otvoriti vrata europskog tržišta jer on je trenutačno najkvalitetniji med koji se može pronaći u Hrvatskoj – podcrtao je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.     

Plastenici tvrtke Brana Tvrtka Brana iz Virovitice U 40.000 kvadrata plastenika proizvodit će papriku, krastavce, mahune i salatu