O važnosti razvoja ruralnih krajeva, o izazovima života na selu, o tome što znači razvijati se i postati pametno selo govorilo se na konferenciji "Pametna sela – probudimo Hrvatsku – primjer Zagrebačka županija".
Definicija pametnih sela, inače, podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja, kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge poput e-zdravlja i e-uprave, širokopojasni internet...
– Pojam "smart villages" sve se više etablira u EU. No on mora biti i u krovnim dokumentima i ciljevima Europske unije. Pametna sela imaju potencijal povećati gospodarsku i socijalnu koheziju te poboljšati socijalnu jednakopravnost – rekao je slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Franc Bogovič dodajući da ideju pametnih sela treba nadograđivati.
– Zajedno treba definirati potencijale, prepoznati prilike i šanse i temeljem toga utvrditi strateške ciljeve, projekte i aktivnosti. Važno je da svaka ruralna zajednica napravi svoj mali plan i program – rekla je europarlamentarka Ivana Maletić dodavši da je srž projekta pametnog sela čovjek koji u svojoj sredini uživa jednake povlastice u pogledu gospodarstva, društva, obrazovanja i zdravstva kao i gradsko stanovništvo.
Konferenciju je otvorio župan Stjepan Kožić.
– Život na selu može i mora biti privlačan. To nam dokazuje čitav niz europskih primjera u kojima se ljudi sele iz napučenih i užurbanih gradskih u mirnije seoske sredine.
Uzmemo li u obzir interes stanovnika za doseljenje na područje naše županije, konstantan porast broja gospodarstvenika i zaposlenih i druge pozitivne pomake koji su nam se dogodili, onda je Zagrebačka županija predvodnica ovakvog trenda u Hrvatskoj – rekao je župan.