Bolest koja gasi trsove
Zlatna žutica
– Lišće zaraženih trsova blijedi, uvija se prema unutra i postaje lomljivo. Kod bijelih sorti list žuti, a kod crnih tamni. List gubi elastičnost, a zaraženi trs ne dozrijeva te s vremenom propada, kaže agronom Saša Jeftinija
U Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije održan je sastanak na temu zlatne žutice vinove loze, najopasnije bolesti vinove loze u Europi. Bolest sve više prijeti domaćim vinogradima, najviše na području općina Pitomača i Špišić Bukovica, ali se počela širiti i na neka druga područja. Kako se moglo čuti na sastanku, na kojem su bili predstavnici gradova i općina, stručnjaci, vinogradari, zlatna žutica, koju prenosi američki cvrčak i nekoliko drugih vrsta cikada, već je zahvatila pojedine dijelove županije. Problem je, kako je istaknuo pročelnik Bojan Mijok, najizraženiji na zapuštenim površinama, a potom se ona širi i na vinogradna područja.
– Zlatna žutica pojavila se na našem području i mi je, kao prijetnju za vinogradare, moramo ozbiljno shvatiti. Predstavnici gradova i općina morat će naložiti krčenje zapuštenih parcela, a ako vlasnici to ne učine, lokalne samouprave to će odraditi o njihovu trošku. Problem nije došao preko noći, ne možemo ga preko noći ni riješiti. No kako bismo uspjeli, moramo zajednički djelovati – poručio je Mijok.
Agronom Saša Jeftinija, član Udruge vinogradara i vinara "Sveti Vinko", pojašnjava da se bolest može prepoznati po specifičnim simptomima.
– Lišće zaraženih trsova blijedi, uvija se prema unutra i postaje lomljivo. Kod bijelih sorti list žuti, a kod crnih tamni. List gubi elastičnost, a zaraženi trs ne dozrijeva te s vremenom propada. Problem je što vinogradari često ne prepoznaju simptome na vrijeme, pa zaraženi trsovi ostaju u vinogradu i postaju izvor zaraze za druge – objasnio je Jeftinija.
Predsjednik udruge Goran Volenik naglasio je kako je bolest postala ozbiljna prijetnja lokalnom vinogradarstvu.
– Mi smo uglavnom mali vinari i vinogradari, ali svjesni smo koliko je ova bolest opasna. Ako se ne reagira sustavno, mogli bismo ostati bez velikog dijela nasada. Nažalost, imamo dosta zapuštenih površina koje predstavljaju opasnost, no vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem uspjeti provesti mjere – rekao je Volenik.
