Od ove godine na snazi je novi zakonodavni okvir raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema novom sustavu, upravljanje nad neizgrađenim građevinskim zemljištem te građevinama sa zemljištem nužnim za redovitu uporabu u državnom vlasništvu povjerava se županijama, odnosno gradovima sjedištima županija, dok su poslovi upravljanja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske. Brodsko-posavska županija trenutačno ima 288 predmeta državne imovine koje su jedinice lokalne, područne i regionalne uprave spremne staviti u funkciju.
Nastavak decentralizacije
Slijedom toga, u prostorijama Brodsko-posavske županije upriličena je svečana primopredaja predmeta za Županiju i Grad Slavonski Brod. Nazočni su bili državna tajnica Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Sanja Bošnjak, župan Danijel Marušić, predsjednik Županijske skupštine Pero Ćosić, gradonačelnik Mirko Duspara te ravnateljica Uprave za upravljanje i raspolaganje nekretninama Ivana Pintar.
Bošnjak je ovom prilikom istaknula zadovoljstvo što se ideja da županije preuzmu državne poslove počela realizirati u posljednjih sedam godina, a ova treća faza decentralizacije državnih poslova prema jedinicama lokalne/regionalne samouprave omogućit će stvaranje boljih pretpostavki i postavljanje prioriteta u rješavanju problema građana zbog boljeg poznavanja prilika na terenu.
Izvršena je primopredaja 115 županijskih predmeta i 20-ak gradskih predmeta za fizičke i pravne osobe.
U sklopu strategije upravljanja državnom imovinom od 2016. godine u mandatu ove Vlade, dodala je državna tajnica, za područje Brodsko-posavske županije darovano je zemljišta i različitih nekretnina kroz 24 različita ugovora ukupne vrijednosti 4,16 milijuna eura. Najavila je i kako poslije funkcionalne slijedi i fiskalna decentralizacija ugrađena u zakon, kojom će 20 posto prihoda odlaziti županijama, 20 posto lokalnoj sredini na kojoj se čestica nalazi, dok 60 posto odlazi u državni proračun.
Imovina brže u funkciji
Župan Danijel Marušić pozdravio je ovakav oblik daljnje funkcionalne decentralizacije jer se na ovaj način državna imovina može brže staviti u funkciju, što će u konačnici potaknuti i razvoj gospodarstva. Naime, župani, gradonačelnici i načelnici najbolje poznaju stanje na terenu i već postoje određene vizije kako će se spomenuta zemljišta moći koristiti.
Novi Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu ima i određena ograničenja, tako da župani donose odluke o upravljanju nekretninama u vrijednosti do 150 tisuća eura. Za više iznose odluke donose županijske skupštine, odnosno gradska vijeća, ministarstvo i Vlada RH.