Otvorena izložba "Arheološki lokalitet Rađinac u Čazmi – 40 godina od istraživanja"
Centar za kulturu, Gradski muzej Čazma, u povodu Dana grada Čazme pripremio je izložbu "Arheološki lokalitet Rađinac u Čazmi – 40 godina od istraživanja" koja je službeno počela 29. lipnja, a svečano otvorenje bilo je u Galeriji Aleksandar Marks.
Arheološki lokalitet Rađinac u Čazmi predstavlja jedno od najvažnijih nalazišta ranog brončanog doba u Hrvatskoj. Istraživanje lokaliteta među Čazmancima poznatog kao Hudžberovac počelo je 1983. godine pod vodstvom arheologa Vjekoslava Štrka iz Zavičajnog muzeja. Tijekom istraživanja pronađeno je gotovo 900 predmeta, uglavnom keramike, koji svjedoče o postojanju rane brončane naseljenosti u tom području.
– Starost nalazišta procjenjuje se na razdoblje od 1800. do 1700. pr. Kr., što čini ovo otkriće izuzetno važnim za hrvatsku arheologiju ranog brončanog doba, s obzirom na to da je to bilo jedno od prvih ranih brončanih naselja na prostoru Hrvatske – kazala je na otvorenju izložbe ravnateljica Centra za kulturu Čazma dr. sc. Maja Cepetić Rogić dodajući kako je na neki način ova izložba i način odavanja počasti preminulom Vjekoslavu Štrku, koji je svojim arheološkim radom zadužio Čazmu.
Pripremu izložbe omogućili su Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Čazma. Autorica izložbe je Jadranka Kruljac Sever, koja je naglasila kako je 2500 godina prije nego što su se Hrvati naselili na ove prostore na području Čazme postojalo naselje za čiju kulturu se može reći da je bila karika koja nedostaje kada se govori o ranom brončanom dobu na području ovog dijela Europe.
– Da je materijal koji imate ovdje u muzeju važan, govori činjenica da su se brojni arheolozi s prostora Slovenije i Austrije u zadnjih dvadesetak godina stalno vraćali na taj materijal, na te tipove lonaca i načine ukrašavanja, i predstavljali ih kao jedno područje rasprostiranja Kisapostag kulture. Nama arheolozima je ta Kisapostag kultura izuzetno važna jer je to kulturna grupa koja nam je cijelo vrijeme nedostajala – kazala je Janja Mavrović Mokos, autorica teksta kataloga izdanog u sklopu izložbe.
