Premda se od samog početka rada Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun u javnosti govori o problematičnom, “propalom” i
lošem projektu zbog neugodnih mirisa i visokih koncentracija lebdećih čestica, uprava i Nadzorni odbor složni su da je CGO Kaštijun planiran kao posljednja karika u lancu gospodarenja otpadom na području Istarske županije i on je toliko dobar koliko je dobar cijeli sustav gospodarenja otpadom.
Odgovornost na svima
– Tu je najveća odgovornost na općinama i gradovima koji su osnivači komunalnih društava koja bi trebala ispunjavati ciljeve
gospodarenja otpadom. Na Kaštijunu bi trebao završiti samo onaj otpad koji se ne može ni na koji način iskoristiti, a tu svoj dio odgovornosti imaju svi, od općina i gradova, komunalnih društava, gospodarskih subjekata do građana – poručuju iz Kaštijuna.
Kaštijun kao postrojenje dizajnirano je i sagrađeno da optimalno obrađuje 390 tona otpada dnevno, a tijekom ljeta pristiže i do 500 tona. Da bi postrojenje moglo optimalno raditi, potrebno je da u ukupnoj količini vlaga koja stiže u postrojenje bude oko 40 posto, a tijekom ljeta taj je postotak i do 60 posto. Zato je tijekom ljeta dolazilo do neugodnih mirisa jer, da bi se obradile takve količine otpada, skraćuje se proces obrade sa šest dana na dva do tri dana, stvaraju se velike količine nestabiliziranog otpada
koji se odlaže na bioreaktorsku plohu, a taj otpad ima neugodan miris.
Gorivo iz otpada, kao krajnji proizvod, ima visok udio vlage i nema mogućnosti da ga netko s takvom kvalitetom uopće preuzme. Sve navedeno stvara goleme troškove proizvodnje i zato je od početka rada Centar radio s gubicima.
Kako bi osigurali optimalan proizvodni proces količine i vlage na Kaštijunu tijekom ljetnih mjeseci, cilj društva je destimulirati stvaranje od 7000 do 7500 tona prekomjernih količina.
– Količine koje su veće od kapaciteta postrojenja u ljetnim mjesecima neće se obrađivati na Kaštijunu. Trošak zbrinjavanja na drugim lokacijama znatno je viši od cijene zbrinjavanja na Kaštijunu. Predlažemo da se prekomjerne količine otpada komunalnim poduzećima naplaćuju po višim cijenama od standardnih. Takva cijena bila bi 1135 kuna (1185 kuna za one kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica) po toni, umjesto dosadašnje cijene od 542 kune po toni (592 kune po toni za one kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica) i primjenjivala bi se samo na prekomjerne količine. Za ostale količine otpada koje Kaštijun obrađuje tijekom cijele godine cijena bi ostala ista, odnosno 542 kune po toni (592 kune s prijevozom) – predlažu uprava i Nadzorni odbor Kaštijuna.
Ključ u odvajanju otpada
Kao dugoročnu mjeru navode da će se problem s neugodnim mirisima u potpunosti eliminirati kada gradovi i općine budu imali sustav odvajanja biootpada i reciklabilnog otpada kakav propisuje Zakon o gospodarenju otpadom.
– Uprava, Nadzorni odbor i Skupština društva svoje znanje i iskustvo iskoristit će kako bi otklonili negativan utjecaj Centra i
cilj nam je da on za građane koji žive u njegovoj blizini postane dobar susjed – nevidljiv i nečujan. Željeli smo novim načinom naplate u potpunosti zaštititi stanovnike Istarske županije, a odgovornost za povećane količine prebacili smo tamo gdje one i nastaju – u sve turističke djelatnosti koje ljeti proizvode velike, prekomjerne količine otpada. Još jednom apeliramo na sve dionike u lancu proizvodnje i skupljanja otpada da preuzmu svoj dio odgovornosti jer Kaštijun će biti dobar onoliko koliko oni budu učinkoviti u održivom i efikasnom postupanju s otpadom – poručuju iz Kaštijuna.