Svečanost
U govoru održanom ispred Mauzoleja obitelji Zrinski Jandroković je rekao kako Sigetska bitka, kao i bogata hrvatska povijest pokazuju vjekovnu želju hrvatskog naroda za slobodom, za nezavisnošću, suverenom i neovisnom domovinom
Povodom 451. obljetnice Sigetske bitke u Šenkovcu kod Čakovca održana je u srijedu prigodna svečanost na kojoj je, između ostalih, bio i predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković.
U govoru održanom ispred Mauzoleja obitelji Zrinski Jandroković je rekao kako Sigetska bitka, kao i bogata hrvatska povijest pokazuju vjekovnu želju hrvatskog naroda za slobodom, za nezavisnošću, suverenom i neovisnom domovinom.
- Žrtva Nikole Šubića Zrinskog je jedna od najslikovitijih koju imamo u našoj povijesti. On i njegovi vojnici žrtvovali su se za svoje ideale, za slobodu, za svoju obitelj, za svoj narod i svoju domovinu. Istu takvu žrtvu pokazali su i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu - naglasio je Jandroković.
Govoreći o današnjim, drugačijim vremenima ocijenio je kako se svijet promijenio, ali te tradicionalne vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u hrvatskom čovjeku i danas trebaju biti na vrhuncu vrijednosti koje hrvatski narod, ali i čovječanstvo u cjelini treba gajiti.
- Poniznost, dostojanstvo, skromnost, ali i pravednost, jakost i hrabrost je ono što čovjeka čini velikim - rekao je, te dodao kako se iz žrtve Zrinskog treba učiti jer je žrtva za svoj narod i svoju domovinu nešto najveće što se može učiniti.
Nudili mu poštedu života
- Ljudi koji su odgovorni za svoj narod trebaju voditi računa o širem kontekstu, trebaju voditi računa o tome da neki drugi zbog kojih su se oni žrtvovali možda neće dovoljno cijeniti tu žrtvu. Kao hrvatski domoljubi, trebamo i danas tako razmišljati. Braniti hrvatske interese vrućeg srca, ali hladne glave je najveća vještina koju oni koji su vodili, koji vode i koji će voditi hrvatski narod moraju imati u svojim mislima - poručio je.
Međimurski župan Matija Posavec podsjetio je kako je 2016., odlukom Hrvatskog sabora, bila obilježena kao godina Nikole Šubića Zrinskog što je iznjedrilo nekoliko inicijativa.
- Palača obitelji Zrinski, odnosno čakovečki Stari grad kandidiran je za oznaku europske kulturne baštine. Druga inicijativa je obnova te utvrde za što je odobreno 42 milijuna kuna, a treća je osnivanje Instituta Zrinskih. Želja nam je da se Mauzolej u Šenkovcu obnovi, da ga kandidiramo na natječaj Ministarstva kulture i da zasja u punom izdanju - rekao je Posavec.
Predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske Ivan Pranjić pročitao je pisano svjedočanstvo jednog od petorice preživjelih branitelja Sigeta te podsjetio da su Turci Zrinskom ponudili napuštanje sigetske utvrde uz poštedu života, što je on odbio.
Brojna izaslanstva iz Hrvatske i Mađarske položila su vijence i zapalila svijeće kod Mauzoleja obitelji Zrinski gdje su bili pokopani pripadnici ove hrvatske velikaške obitelji. U njemu je bila sahranjena i glava Nikole Šubića Zrinskog, koju je Zrinskom, nakon što je poginuo u obrani Sigeta od Osmanilja, 7. rujna 1566., dao odsjeći janjičarski zapovjednik.
Nakon svečanosti u obližnjoj crkvi Svete Jelene Križarice održana je sveta misa koju je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.
