Nagrada ravnateljici knjižnice
Koprivničku knjižnicu vodi od 1995., a 30-ak se godina bavi fenomenom čitanja.
Čitanje sam zavoljela potkraj prvog razreda ili, bolje reći, u drugom razredu. Nekad djeca prije polaska u školu nisu znala čitati i pisati, i moram priznati da sam se mučila sa svladavanjem te vještine. No kad sam počela čitati Matu Lovraka, otvorio mi se nevjerojatno širok svijet novih spoznaja i mogućnosti koje nudi čitanje – kaže dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (59), ravnateljica koprivničke Knjižnice i čitaonice “Fran Galović”, dobitnica nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice za osobit doprinos knjižničarskoj struci.
Osuvremeniti pristup lektiri
Koprivničku knjižnicu, koja ima oko 8900 članova, vodi od 1995., a fenomenom čitanja bavi se tridesetak godina.
Čitanje danas, kaže, nije vezano samo za papirnu knjigu, već jedan medij upućuje na druge, od filma do glazbe. Važna je, napominje, multidisciplinarnost. Ljudi su danas okruženi masom informacija koje pročitaju, no pitanje je koliko ih čita s razumijevanjam i kritički.
– Pravo je pitanje koliko kritički uspijevamo razlučiti istinite informacije od lažnih. Tu smo, smatram, slabi. Zadaća obrazovanja na svim razinama je da već od vrtićke dobi nauči kako se koristiti tim bogatstvom informacija na koristan način – ističe ravnateljica. Internet obogaćuje, ali i osiromašuje, pa treba znati pronaći mjeru. Kako, pitamo je, potaknuti djecu da zavole čitanje, posebno lektirne naslove?
– Primjenom novih metoda rada. Ex cathedra način rada je zastario. I mi u knjižnicama se mijenjamo, ono što smo nekad učili na fakultetu u praksi se ne može primijeniti, pa je važna domišljatost. Jednako tako školski je program prenatrpan nepotrebnim stvarima. Treba osuvremeniti pristup lektiri, ima puno naslova na popisu, a pitanje je jesu li baš svi toliko bitni – kaže dr. sc. Sabolović-Krajina, koja je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekla doktorat iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s temom “Narodna knjižnica kao središte lokalne zajednice u suvremenom društvu”.
Autorica je pedesetak stručnih i znanstvenih radova, a uz ostalo nagrađena je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi i Kukuljevićevom poveljom za izniman doprinos u hrvatskom knjižničarstvu.
Ima li, pitamo, omiljenoga književnika?
– Posljednje vrijeme uživam u romanima norveškog pisca Karla Ovea Knausgårda, autora “Moje borbe”. Moram priznati da sam toliko zavoljela njegovo pisanje da sam otputovala u Norvešku! Nisam ga imala prilike osobno upoznati, no sretna podudarnost je bila to što sam naletjela na izložbu slika Edvarda Muncha na kojoj je kustos bio upravo Knausgård. Tamo, naime, imaju praksu zamoliti poznate osobe iz javnog života da budu kustosi na određenim izložbama – pojašnjava.
Nagrada za cijeli grad
U povodu osvajanja nagrade gradonačelnik Mišel Jakšić upriličio je prijam za knjižničarsku savjetnicu.
– Primili smo u Koprivnicu Oscar hrvatskoga knjižničarstva. To nije samo veliko osobno priznanje za ravnateljicu, nego zasigurno i za sve korisnike naše knjižnice, a naravno i za cijeli grad – rekao je M. Jakšić.
