Studija o stanju vode i tla na Piškornici
Nezavisna ispitivanja na odlagalištu provode se četiri puta godišnje
"Kako se do sanacije otpad odlagao na propusno dno bez izvedene odvodnje i pročišćavanja voda, došlo je do procjeđivanja oborina kroz tijelo odlagališta prilikom čega se stvarao fluid sa supstancama opasnim po vodna tijela (teški metali, plinovi, organski i anorganski spojevi). Ovo je rezultiralo stvaranjem oblaka zagađenja koji putuje nizvodno prema vodnim tijelima". Jedan je to od zaključaka iz Studije ocjene stanja voda i tla na području odlagališta otpada Piškornica i okolici. Taj oblak zagađenja zasad ne ugrožava koprivničko vodocrpilište Ivanščak.
Sanacija od 2005.
Studija je predstavljena u HGK – Županijskoj komori u Koprivnici, gdje su je u ime tvrtke Eko-invest koja ju je izradila, predstavili doc. dr. sc. Nenad Mikulić i prof. dr. Roko Andričević. Otpad se na Piškornici, osam kilometara zračne linije od centra grada, odlaže od 1982. godine, a sanacija je počela tek 2005., i to u nekoliko faza kroz više godina. Na odlagalištu je do danas provedena sanacija ploha 1, 2 i 3, a otpad se od prošle godine odlaže na plohu 4 prema sanacijskim pravilima. Ostalo je nesanirano oko 100.000 prostornih metara otpada izvan granica odlagališta. Radi praćenja kakvoće podzemnih voda 1991. godine je u neposrednoj blizini odlagališta postavljeno pet piezometara.
Nezavisna ispitivanja se provode četiri puta godišnje. Statističkom analizom je utvrđeno da je sanacija "rezultirala značajnom pozitivnom promjenom stanja podzemnih voda u neposrednoj blizini odlagališta otpada" u odnosu na vrijednosti za kemijsku i biološku potrošnju kisika, te elektrovodljivost, dok se rezultati ispitivanja udjela željeza nisu značajno promijenili. Za Gliboki nisu ustanovljene značajne razlike u vrijednostima prije i nakon sanacije, pa se može zaključiti da utjecaj odlagališta "nije zamjetan s obzirom na kakvoću površinske vode".
U svim scenarijima, zaključeno je, Gliboki nisu ugroženi. Uzeto je pet uzoraka tla na dubini od oko dva metra i nije utvrđeno onečišćenje teškim metalima, a koncentracije kroma, žive, bakra, nikla, olova i cinka nisu prelazile maksimalno dozvoljene koncentracije.
Mjerenje podzemnih voda
Kako bi se smanjio rizik od mogućih pronosa teških metala, potrebno je, tvrde stručnjaci, provesti geokemijsku analizu tla pomoću mjerenja stabilnih izotopa kisika i vodika, radioaktivnog izotopa vodika tricija i ugljika.
Unatoč poboljšanju stanja podzemnih voda sanacijom odlagališta otpada, izvan granica odlagališta otpada nalazi se, upozoravaju, nesanirani otpad starog odlagališta koji je potrebno što hitnije sanirati.
Predlaže se i mjerenje stanja podzemnih voda novim piezometrima na najmanje 20 metara dubine, čime bi se moglo pratiti kretanje oblaka zagađenja na sva tri moguća nizvodna smjera širenja.
