Izbornik
Naslovnica Gradovi Zaprešić
U Muzeju “Matija Skurjeni” izložena djela iz privatne zbirke Tonija Politea koja se mogu razgledati do 25. kolovoza

Porculanski kompleti za jadranske hotele, darovi državnicima, ukrasi...

Foto: MUZEJ ‘MATIJA SKURJENI'
Zbirka Politeo posjeduje unikatne predmete Jugokeramike/ Inkera kakve nemaju ni nacionalni muzeji

Do 25. kolovoza može se u Zaprešiću razgledati zanimljiva izložba "Produkt design i unikati Jugokeramike/Inkera iz zbirke Politeo". Radi se o izlošcima koje je privatni kolekcionar Toni Politeo godinama skupljao i sačuvao.

Grad Zaprešić ulaže u djecu i mlade te potiču djecu na kreativno provođenje slobodnog vremena Velik interes za ljetne radionice, talent i kreativnost pokazalo 60 djece

Nostalgija zbog predmeta

Mnogi su predmeti iz 60-ih godina. Kod nekih posjetitelja izazvali su nostalgiju jer su se prisjetili predmeta koji su se nekad mogli naći i u njihovim kućanstvima. Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Zaprešića dr. sc. Alan Labus uz kolekcionara Tonija Politea i ravnatelja muzeja Antu Žaju. Izložba je privukla velik interes lokalne javnosti jer se mnogi još sjećaju tvornice koja je zapošljavala uglavnom žensku radnu snagu.

– Posebnost izložbe na kojoj možemo vidjeti, pored poznatih porculanskih kompleta za jadranske hotele, tvornice Franck, Kraš, Univerzijadu 87', i dvadesetak unikatnih zdjela rađenih kao ekskluzivni poklon za strane državne delegacije, kao i veći broj porculanskih pločica akademika Miroslava Šuteja – kažu u Muzeju “Matija Skurjeni”. Kako je jednom prilikom navela Koraljka Vlajo, Jugokeramika je bila i poprištem prvih pokušaja konkretne implementacije dizajna u domaću industriju, i to u vrlo zahtjevnim uvjetima velike serijske proizvodnje. Planirani početni kapacitet tvornice iznosio je 5500 tona posuđa godišnje.

USPJEH NA DRŽAVNOM PRVENSTVU Mažoretkinjama dvije srebrne medalje

Prvi zaposleni dizajneri

– Ta je tvornica među prvima u Jugoslaviji počela zapošljavati dizajnere (već 1954.!), što pokazuje zavidnu razinu svijesti tadašnjeg rukovodstva o važnosti uvođenja dizajna u proizvodnju. Dizajnerice Jugokeramike sudjelovale su na svim važnijim domaćim izložbama primijenjenih umjetnosti i dizajna, a sudionice su i najvećeg uspjeha hrvatskog dizajna – srebrne medalje na XI. milanskom Triennalu 1957. Unatoč početnom vjetru u leđa tvornički proizvodni program tijekom godina trpjet će stalne oscilacije od masovno proizvedenih, prosječnih (pa i ispodprosječnih) proizvoda na tržištu do pojedinačnih istupa vrhunskog dizajna na specijaliziranim izložbama – istaknula je Koraljka Vlajo. Na otvorenju je bila i jedna od važnijih dizajnerica, Anica Kuhta Severin, koja je umirovljena 1992. godine.