Bjelovar
Grad Bjelovar izradio je i platio projektnu dokumentaciju te dodijelio zemljište i zgradu. Vrijednost projekta iznosi 4,2 milijuna eura i financira se iz NPOO-a
Državni arhiv u Bjelovaru napokon će dobiti vlastiti prostor, a ovih dana predstavljen je i projekt izgradnje. Riječ je o zgradi suvremenog izgleda koje će se prostirati na 2142 četvorna metra, a moći će primiti 12 kilometara arhivske građe. Projekt je izradila tvrtka M-plan i arhitekti Ana Rašan i Zvonimir Ferenčak, a početak gradnje očekuje se već u listopadu.
Rješavalo se dva desetljeća
Čak 20 godina u gradu Bjelovaru traje rješavanje pitanja Državnog arhiva i njegova prostora na dulji period, a prije sedam ili osam godina čak je bilo pitanje hoće li Bjelovar izgubiti status grada koji ima Državni arhiv upravo zbog prostornih uvjeta, odnosno njihova nepostojanja.
– Prije nekoliko godina je Grad Bjelovar u suradnji s Ministarstvom kulture dodijelio našu zgradu Državnom arhivu. To je bilo kratkoročno rješenje jer oni nemaju dodatan prostor za arhivsku građu. Ovim projektom rješavamo sigurno na barem 30, 40 ili 50 godina problem arhivske građe i samog arhiva u samom centru grada – objašnjava gradonačelnik Hrebak koji se s ovim problemom bori od kada je postao gradonačelnik. Osim samog predstavljanja projekta, najavljeno je da odmah kreće i proces javne nabave, a važno je naglasiti da je već odobren novac Ministarstva kulture, dok je Grad Bjelovar izradio i platio kompletnu projektnu dokumentaciju te dodijelio zemljište i zgradu. Vrijednost projekta iznosi 4,2 milijuna eura i stopostotno se financira iz NPOO-a. Zgrada će se izgraditi na sadašnjem parkiralištu iza postojeće zgrade arhiva s kojom će biti i povezana. Buduća zgrada imat će svoju čitaonicu koja će primati stranke istraživače.
Ravnateljica Državnog arhiva Bjelovar Martina Krivić Lekić istaknula je kako su inicijalni razgovori u kojima se tražilo rješenje započeli prije šest godina. Naime, problem Državnog arhiva u Bjelovaru, smještaja gradiva u spremište, vuče se još od 60-ih godina, od 1961. kada su i osnovani, da bi kulminiralo 2010. kad su postali beskućnici.
Gradivo na terenu
– Državni arhiv u Bjelovaru ima nadzor nad svim pismohranama na području Bjelovarsko-bilogorske županije, dijelu Koprivničko-križevačke županije i dijelovima Zagrebačke županije, bivše općine Vrbovec, tako da mi imamo zaista veliko područje koje prelazi ove naše granice i imamo jako puno gradiva koje je trenutačno na terenu. Sve planiramo smjestiti u arhiv zato što gradivo mora doći u spremišta 30 godina nakon što su svi postupci s gradivom dovršeni. Na žalost, još uvijek imamo na terenu mnogo toga jer naše trenutno spremište ima kapacitet četiri dužna kilometra. Mi smo gotovo potpuno puni, ne preuzimamo više veće količine gradiva – kazala je ravnateljica.
Arhitekti Ana Rašan i Zvonimir Ferenčak složili su se da je nova zgrada arhiva vrlo zahtjevna što se tiče opterećenja arhivske građe, ali i konstruktivno. Nova zgrada neće biti isključivo spremište, već prostor koji ima javnu čitaonicu u kojoj će se odvijati događanja i izvan radnog vremena arhiva, a koja će biti kulturnog karaktera.
– Prostor koji je dostupan javnosti je orijentiran prema ulici, ostakljen i poziva ljude da uđu unutra, dok je prostor spremišta koji čuva i štiti građu predviđen kao zatvoren, jer svaki otvor predstavlja potencijalnu opasnost od kontaminacije mikroorganizmima, vlagom i sličnim i oštećenje građe – istaknula je Rašan.
