Bez uračunatih izbornih predmeta
Prema državnom standardu, učenici bi trebali imati do šest sati, no praksa je drukčija, imaju i do osam sati nastave; u školu krenu u 12.30, a kući se vraćaju iza 20 sati
Iako je do početka drugog polugodišta učenicima osnovnih i srednjih škola preostao još cijeli sljedeći tjedan odmora, u škole će se, velika većina njih, vratiti preopterećeni školskim rasporedom.
Dnevne, pa i tjedne satnice nerijetko im premašuju maksimalno propisane sate, barem prema Zakonu o odgoju i obrazovanju i u osnovnim i u srednjim školama. I dok je cijeli obrazovni sustav preorijentiran na reformu obrazovanja kao najvažniju reformu koja će s prvim promjenama u školama zaživjeti već od jeseni, naši srednjoškolci još će barem godinu i pol “plesati” između granice zakonom propisanih i stvarnih školskih sati u učionicama dosežući i do osam sati provedenih u školskim ustanovama.
Čeka se reforma
No kako će raspored sati, a time i zastupljenost učeničkih boravaka u školama izgledati kada se reformiraju škole, koliko će i u kojoj mjeri biti zastupljeni određeni predmeti i koliko će točno učenici strukovnih škola u konačnici provoditi na praktičnom radu, još uvijek nije poznato. Ali poznat je stav ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koja je još u kolovozu pri najavi uvođenja obvezne informatike za učenike petih i šestih razreda osnovnih škola kazala da je Hrvatska zemlja s najkraćim obveznim obrazovanjem u Europi i među zemljama u kojima učenici provode najmanje vremena u školi.
To “najmanje vremena” u praksi izgleda posve drukčije, primjerice učenici trećeg razreda Ekonomske škole u Velikoj Gorici, bez uračunatih izbornih predmeta, na godini imaju njih čak 14 od kojih osam stručnih. Tjedno ti učenici provedu 37 sati na nastavi – naime, dva dana u tjednu imaju osam sati, ostatak u tjednu sedam sati, a tek pred kraj tjedna, točnije u četvrtak i petak raspored im je krcat stručnim predmetima. Apsurd je tim veći kada u vježbeničkoj tvrtki, dijelu nastave u kojem bi trebali svladati praktična znanja zanimanja za koje se školuju, provedu tek dva sata tjedno. Učenici kažu da, imaju li nastavu u popodnevnoj smjeni, ona im počinje u 12.30 sati, a kući se vraćaju poslije 20 sati.
Najviše do 34 sata tjedno
– Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja propisano je da opterećenje učenika teorijskom nastavom ne smije biti veće od šest sati dnevno, odnosno 30 sati tjedno. Opterećenje učenika praktičnom nastavom u školi i izvan škole ne smije biti veće od osam sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno – odgovorili su iz Ministarstva obrazovanja na naše pitanje. Dapače, iz Ministarstva poručuju da učenici općih gimnazija mogu imati 32 nastavna sata, a učenici prirodoslovnih gimnazija u školi smiju provesti 34 sata tjedno.
