“Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka”
Dvogodišnji projekt provodi Grad Bjelovar u partnerstvu s udrugama Iris, Hera, S.O.S Virovitica i Centrom Delfin iz Pakraca
Suradnja pružatelja socijalnih usluga dovodi do učinkovitije podrške žrtvama obiteljskog nasilja, zaključak je to sastanka održanog u Đurđevcu u organizaciji udruge Hera, organizacija civilnoga društva i institucija sustava koje se u svom radu susreću sa žrtvama obiteljskog nasilja radi umrežavanja pružatelja socijalnih usluga.
Nužan cjelovit pristup
Sastanak je održan u sklopu projekta “Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“ koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, s ciljem umrežavanja i unapređenje suradnje organizacija civilnoga društva i institucija koje provode socijalne usluge te donošenje preporuka za uspješno međusektorsko djelovanje i širenje mreže socijalnih usluga u zajednici. Na sastanku je sudjelovalo 20 predstavnika organizacija i institucija sustava koji se u svojem djelokrugu rada bave problematikom obiteljskog nasilja. Inače, projekt provodi Grad Bjelovar u partnerstvu s udrugom Iris iz Bjelovara, udrugom Hera iz Križevaca, udrugom S.O.S. Virovitica te Centrom za podršku i razvoj civilnoga društva Delfin Pakrac . Projekt traje 24 mjeseca, odnosno do travnja 2022. Istaknuto je da nasilje u obitelji ne smije ostati privatna stvar. Nužno je prepoznati problem, priznati njegovo postojanje te ga sagledati sa šireg društvenog aspekta te u kontekstu mogućih posljedica. Isto tako, potreban je sustavan i cjelovit pristup svih nadležnih tijela ovoj problematici. Uz provođenje zakonskih obveza nužno je poduzeti i niz drugih mjera kojima će se utjecati na prevenciju pojave nasilja, ali i osigurati pravodobnu nužnu pomoć svim njegovim žrtvama. Kako bi prevencija trebala krenuti od samog planiranja zasnivanja obitelji, preporuka je da se više pažnje posveti ranoj prevenciji nasilja u vrtićkoj dobi kroz pružanje podrške roditeljima i promociju odgovornog roditeljstva. I dalje treba inzistirati da se u odgojno-obrazovnim ustanovama djecu i mlade uči o simptomima i posljedicama vršnjačkog nasilja te nasilja u partnerskim vezama među mladima u daleko većoj mjeri nego sada. Ukazano je i na potrebu za socijalno osviještenom politikom u zapošljavanju, jačanju konkurentnosti na tržištu rada te stambenom zbrinjavanju žena žrtava nasilja s ciljem osamostaljenja s obzirom na to da je jedan od razloga neprijavljivanja nasilja ekonomska ovisnost o nasilniku.
Alkoholizam kao najveći rizik
Istaknuto je kako je alkoholizam jedan od najvećih rizika koji je znatno povezan s problemom nasilja u obitelji, stoga je potrebno raditi i na prevenciji alkoholizma u djece, mladih i odraslih te uspostavi kontrole nad izvršenjem mjere obveznog liječenja od alkoholizma i drugih ovisnosti. Sigurne kuće na ovom su području gotovo uvijek popunjene i za njihove korisnike svaki ovakav korak iznimno je bitan.
– Mi znamo s kojim se problemima susrećemo svakodnevno i ovo je idealna prilika da razmijenimo iskustva i djelujemo na što skorije rješavanje kako bismo pomogli našim korisnicima – kazali su iz udruge.
