– Ide mi dobro, hvala na pitanju. Malo me, kao i većinu, muči matematika, ali imam volju odlaziti u školu i nadam se da ću završiti svih osam razreda. Svi su super, i ravnatelj i učitelji – kaže 36-godišnji Damir Katalenić iz sela Kuršanca pokraj Čakovca. Iako je u srednjim životnim godinama, uči gradivo za sedmi razred osnovne škole, a nastavu za odrasle pohađa u Pučkom otvorenom učilištu u Čakovcu. Kao dječak odustao je od školovanja već u prvom razredu koji je dva puta ponavljao.
– Roditelji su novac trošili na druge stvari, a ne na knjige i bilježnice. Tako je to kod nas Roma. Srećom, ove nove generacije su se promijenile pa djecu šalju u školu. I ja tako radim. Nema šanse da prolaze ovo što ja moram, da sa 36 godina idem u osnovnu školu. Iako, iskreno da vam kažem, mislim da od te moje večernje škole neće biti nikakve koristi jer tko će mene ovako staroga zaposliti? – kaže Damir koji ima šestero djece. Promijenio je čak i prezime iz Oršuš, vrlo često među pripadnicima romske nacionalne manjine, u Katalenić, samo da bi lakše dobio posao.
Romi mijenjaju prezimena
– To je prezime iz “Gruntovčana”, a ima ga i u Međimurju. Svidjelo mi se, ali nema koristi. Prezime sam promijenio, ali ionako svi vide da sam tamnoput. Lice si ne mogu pofarbati. Kad sam se telefonom javljao na oglase, čim su čuli Oršuš, odmah su rekli da su sva mjesta popunjena, a ovako me bar nekad pozovu na razgovor – ogorčen je. Poznaje, ističe, nekoliko mještana koji su također promijenili prezime, no nijedan ne radi. Svjestan je, napominje, da i ljudi sa završenim fakultetom sjede doma jer nema posla, pa kako bi ga bilo za one bez završene osnovne škole.
Ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta u Čakovcu Mario Zamuda kaže da se godišnje u program završetka osnovne škole prijavljuje više od 300 polaznika, uglavnom Roma, no Ministarstvo obrazovanja pokriva troškove za oko 250 polaznika. Među odraslim polaznicima koji pohađaju osnovnu školu je i Ljubomir Bogdan (47) iz Kuršanca koji završava šesti razred.
Volio bi nakon osmog razreda upisati tečaj za montera centralnog grijanja. Na nastavi mu je dobro, no smetaju mu, kaže, mladi učenici koji dobacuju učiteljici, pa ih je tužio ravnatelju. Prema posljednjem popisu stanovništva, od onih starijih od 15 godina 2,7 posto je bez školske spreme, a 6,9 posto ih je s nedovršenom osnovnom školom. Oko 250.000 osoba ima završeno samo četiri do sedam razreda osnovne škole, a oko 100.000 ni toliko.