Obilježena 212. obljetnica rođenja bana Josipa Šokčevića
Za vrijeme banovanja bana Josipa Šokčevića hrvatski je jezik 1861. godine uveden u službenu javnu uporabu u institucijama i školama, pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima kao i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe
Polaganjem vijenaca u Vinkovcima je obilježena 212. obljetnica rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića za čijeg je banovanja 1861. godine hrvatski jezik uveden u službenu javnu uporabu u institucijama, uredima i školama u Hrvatskoj.
– Usudio bih se reći da je ban Šokčević, koliko god ga mi Vinkovčani štovali kao svojega, važan za cijelu hrvatsku povijest. Čovjek koji se ponajprije zalagao za hrvatske nacionalne interese i potrebe hrvatskog naroda zaslužio je ocjenu povjesničara kao jedan od tri najvažnija hrvatska bana uz Josipa Jelačića i Ivana Mažuranića – rekao je predsjednik Povijesnog i športskog društva “Hrvatski sokol” iz Vinkovaca Tihomir Marojević. Podsjetio je kako su zahvaljujući naporima i zalaganju Povijesnog i športskog društva “Hrvatski sokol” njegovi posmrtni ostaci prevezeni iz Beča u Vinkovce 2002. godine i položeni u kriptu kapelice Marije Magdalene na vinkovačkom gradskom groblju koju je dala podići banova majka. Po Marojevićevim riječima tada se stvorila posebna energija i velika sinergija svih interesnih skupina u Hrvatskoj te je tim povodom obnovljena i grobljanska kapelica.
– Zahvaljujući našem banu počela je gradnja hrvatske željeznice, a prvi put korištena je i mehanizacija u obradi naše slavonske zemlje. Najvažnija je 1861. godina kada je na njegovu inicijativu u Hrvatskom saboru hrvatski jezik postao službeni – kazao je zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.
Za vrijeme banovanja bana Josipa Šokčevića hrvatski je jezik 1861. godine uveden u službenu javnu uporabu u institucijama i školama, pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima kao i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe. Za njegova banovanja donesena je odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, donesen je Kazališni zakon, osnovan je sudski Stol sedmorice, a doneseni su i prijedlozi za osnivanje Sveučilišta kao i osnivanje Medicinskog fakulteta.
