10 godina od poplave u Gunji
Gunja i danas osjeća posljedice poplave iz svibnja 2014., prije 10 godina. Naselje je većinom obnovljeno. Razgovarali smo s načelnikom Općine Antom Gutićem
U petak, 17. svibnja, bit će točno deset godina od katastrofalnih poplava koje su 2014. godine pogodile Gunju i ostala naselja županjske Cvelferije. Poplavama je prethodio rekordno visok vodostaj i protok vode rijeke Save, a onda i puknuće savskog nasipa u Rajevu Selu i Račinovcima. O tim danima, ali i Gunji danas razgovarali smo s načelnikom Općine Gunja Antom Gutićem.
Hoće li u povodu obljetnice poplave biti organiziran nekakav prigodni program?
Nismo planirali nikakav poseban program. DVD Drenovci, iz susjednog sela, pokrenuli su inicijativu za obilježavanje obljetnice. Dogovorili smo se da tu desetogodišnjicu obilježimo skromno kako bismo se ipak prisjetili tih događanja, ali i odali počast dvjema poginulim osobama u toj poplavi. Plan je da se održi sveta misa, a onda i položi vijenac podno spomen-obilježja poginulima u poplavi u Rajevu Selu. Malo ćemo se okupiti i podružiti i na taj način obilježiti taj dan.
Možete li se prisjetiti kako je Gunja izgledala tijekom poplave?
Bila je to prava katastrofa. Gunja je na manjoj nadmorskoj visini od okolnih naselja tako da je sva voda išla prema nama. Zato se ona i najduže zadržala upravo u Gunji koja je i najviše stradala. Gotovo su sve kuće bile poplavljene, a u nekim dijelovima naselja voda je dosegla i četiri metra visine. Kada se sjetim kako je sve to izgledalo, mislim da smo imali zapravo jako puno sreće da broj stradalih nije bio i veći. Kuće su bile pod vodom, poplavljena je škola, crkva, seoska džamija... U vodi je stradalo i dosta stoke. Zabilježili smo goleme štete u gospodarstvu i poljoprivredi. Jednom riječju – katastrofa.
Danas, nakon deset godina, može li se reći da je Gunja obnovljena?
Najvećim dijelom jest. Napravljeno je dosta novih kuća, dok su ostale koje su bile pod vodom obnovljene. Neke su obnavljali sami mještani, jer su tako odlučili i od države su dobili sredstva za to, a većini je kuće obnavljala država. Ima onih koji su bolje ili lošije prošli u svemu tome, ali mislim da su najbolje prošli mještani kojima su građene nove kuće jer se gradilo po tadašnjim građevinskim nadstandardima. U međuvremenu su riješeni i sudski sporovi, i to u korist mještana, jer država nije u početku željela obnavljati kuće onima koji u trenutku poplave nisu živjeli u Gunji. Danas kada se govori o tim mjesecima obnove nitko više i ne spominje je li bilo nešto precijenjeno ili nije posebno kada vidimo kako teče obnova Banovine i Zagreba poslije potresa. Mislim da mi u Gunji općenito možemo biti zadovoljni s obnovom.
Često u svojim izjavama ističete činjenicu da gospodarstvo nije obnovljeno poslije poplave?
To je činjenica. Iz nekog razloga gospodarstvenicima nije nadoknađena nastala šteta u poplavama. Nije pronađen ni način da gospodarstvenici dobiju odštetu za nastalu štetu na strojevima ili pak da im se nekako sufinancira nabavka ili popravak. Rezultat je toga da su dvije drvoprerađivačke tvrtke zatvorile svoje proizvodne pogone. Jedna se zatvorila, dok se druga preselila u susjedno Brčko u BiH. Gunja je na taj način izgubila stotinjak radnih mjesta i od toga se do danas nismo oporavili jer je to ipak velika brojka za naselje poput Gunje. Mislim da se moralo naći načina da se pomogne i gospodarstvenicima.
Kakvo je stanje s infrastrukturom poslije poplave?
I tu se moglo napraviti više, ali ne možemo samo kriviti tadašnju Vladu RH. Mislim da su se tadašnje općinske vlasti morale više truditi i lobirati da se u tome valu obnove obnovi sve što je trebalo. Nažalost nije, pa je i mene dolaskom na mjesto načelnika dočekao niz cesti koje su ostale neasfaltirane ili oštećene. Isti je slučaj i s nogostupima. Općina taj problem i danas rješava, ali su problem sredstva i mali općinski proračun tako da ovisimo o raznim natječajima i fondovima na koje se javljamo. Imali smo slučaj i da je država u vrijeme obnove nudila i izgradnju nove vodovodne mreže, što su općinske vlasti odbile i odlučile se na neko drugo rješenje. Zbog toga i danas imamo česte kvarove na mreži. Međutim, možemo reći da se situacija iz godine u godinu popravlja.
Što je Gunja, tijekom obnove, novoga dobila od infrastrukturnih objekata?
Uz obnovljene kuće i izgrađene nove kuće, Gunja je od novih objekata dobila samo društveni dom i knjižnicu te nogometni stadion. Obnovljena je i škola.
Gunja danas?
Unatoč svim problemima, mogu reći da Gunja napreduje. Vidi se to i po ulicama, raznim projektima koje provodimo ili smo ih proveli kao i planovima koje imamo. Gunja je danas obnovljena i uredna. Većina ulica je asfaltirana, kao i nogostupa. Otvaraju se i neki novi obrti, što dovodi i do novog zapošljavanja. Ove ili iduće godine, ovisno o sredstvima, dobit ćemo i dječji vrtić, što Gunja nikada nije imala. On će biti iznimno važan za mlade obitelji koje su se sada morale snalaziti na razne načine. Očekujemo uskoro i stavljanje u pogon poslovne zone, njezin prvi dio, a onda, vjerujem, i početak radova na izgradnji objekata od investitora koji su iskazali interes. Imamo i niz projekata koji su u planu, ali, kako to ide, problem su sredstva kojih sami nemamo, a bez kojih se ništa ne može. Sve to što se radi vide i mještani, koje redovito o svemu što se radi izvješćujemo. Najveći je problem nedostatak radnih mjesta, ali i to se polako mijenja. Vjerujemo da će početak rada poslovne zone promijeniti trendove pa možda i dovesti do toga da se neki koji su se otisnuli trbuhom za kruhom vrate jer će u Gunji ili okolici pronaći posao i imati potrebne sadržaje za kvalitetan život.
Kakva je sada situacija sa savskim nasipom? Je li Gunja sigurna od Save?
Nasip je saniran, ali i ojačan. U unutrašnjost nasipa ubrizgavani su razni materijali i tečnosti koje su se potom stvrdnule i dodatno ojačale nasip. Njegova visina nije dizana, ali neće više puknuti ako i dođe do tako visokih vodostaja. Može doći do prelijevanja vode, ali ne i puknuća, a onda samim time neće biti ni velikih šteta.
