regionalni dani eu fondova
Opuzen je danas jedan od 11 gradova u Hrvatskoj koji kroz EU projekt radi na izgradnji odnosa mladih i grada i uvažava njihove ideje i zahtjeve. Grad je to koji će uskoro imati besplatan wi-fi koji će omogućiti građanima transparentno praćenje gradskih projekata, a kroz projekt Neretva daju doprinos razvoju i porastu kvalitete života čitave županije
Procedure za dobivanje sredstava iz fondova EU su pojednostavljene, za privatne korisnike moguće je doći do 50 posto sufinanciranja, a javni sektor dobiva i do 100 posto.
Domaćin petnaestog po redu događanja "Regionalni dani EU fondova" bio je Opuzen, grad u Dubrovačko-neretvanskoj županiji poznat po korištenju EU sredstava još u vrijeme pretpristupnih fondova.
- Drago mi je da se među 30 gradova Hrvatske našao i Opuzen. Ovaj događaj pružit će informacije malim poduzetnicima, nositeljima OPG-a i građanima, dati im smjernice kako prijaviti projekt i odrediti strategiju korištenja sredstava iz EU fondova jer su tu mogućnosti velike - istaknuo je Ivo Mihaljević, gradonačelnik Opuzena.
Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, objasnio je kako je osnovni cilj svima - poljoprivrednicima, poduzetnicima, građanima te državnim institucijama i županijama približiti mogućnosti EU fondova.
- Obilazimo Hrvatsku i želimo istaknuti i predstaviti mnoge uspješne primjere i korisnike koji su svoje životne ciljeve ostvarili putem EU fondova. Trenutno smo na 6,8 milijardi eura, a manje od milijardu je bilo ugovoreno krajem 2016. godine. Iako su mnogi od tih projekata višegodišnji i još su u provedbi, napravljen je velik iskorak. Ova županija ima najveći iznos zahvaljujući projektu Pelješki most, najreprezentativnijem projektu iz ove financijske perspektive. Bitno je istaknuti da ustrajemo na strateškom promišljanju i planiranju, kvalitetnijem upravljanju razvojem zemlje, sada i u budućnosti - napominje je Žunac.
Imaju plan i strategiju
Na panel diskusiji "Razvoj Opuzena kroz fondove Europske unije" istaknuti su primjeri projekata koji su ubrzali razvoj grada još dok Hrvatska nije ni bila članica EU. Kako ističe Mihaljević, kada je počela kriza i limitirani su gradski proračunu, Opuzen se okrenuo EU fondovima, a s tom dobrom praksom su nastavili i kasnije. Opuzen je danas jedan od 11 gradova u Hrvatskoj koji kroz EU projekt radi na izgradnji odnosa mladih i grada i uvažava njihove ideje i zahtjeve. Grad je to koji će uskoro imati besplatan wi-fi koji će omogućiti građanima transparentno praćenje gradskih projekata, a kroz projekt Neretva daju doprinos razvoju i porastu kvalitete života čitave županije. Kroz naš prvi projekt smo izgradili dio kanalizacijske mreže, konkretno dio za otpadne vode, čime smo se upoznali sa složenom procedurom koja iziskuje znanje i strpljenje, no na kraju se isplati.
- Nastavili smo s povlačenjem sredstva, svake godine skoro po dva projekta i možemo se pohvaliti da time podižemo standard i kvalitetu života jer koristimo sve što nam je na raspolaganju i od ministarstava i od EU fondova. Zahvaljujući našem poljoprivrednom potencijalu kroz mjere ruralnoga razvoja realizirali smo gotovo 7,5 milijuna kuna. U našoj strategiji razvoja imamo plan, odredili smo prioritete, a činjenica da smo 2016. na 2017. godinu bili šesti grad u Hrvatskoj po povlačenju EU sredstava za nas je solidan pokazatelj - smatra Mihaljević.
Mihovil Štimac, ravnatelj Doma zdravlja Metković, objašnjava kako su prvi u županiji počeli koristiti sredstva i to kroz prekograničnu suradnju, a posljednji projekt u suradnji s Domom zdravlja Ljubuški trajao je 20 mjeseci.
Budući da su sredstva u zdravstvu limitirana, kaže Štimac, pomoć EU je ključna. Prijavili su se i s projektom podizanja energetske učinkovitosti zdravstvene stanice kako bi smanjili utrošak energenata, a s EU projektima planiraju nastaviti i u budućnosti.
- Vrijednost projekta koji smo imali s Domom zdravlja Ljubuški bila je 600.000 eura, a primarno se odnosio na nabavu opreme - rengen, ultrazvuk, Holter, laseri. Vrijednost opreme je oko 250.000 eura, a uz to smo uložili i u edukaciju osoblja slanjem na rad i praksu u EU zemlje, kako bi iz prve ruke vidjeli kako se tamo radi - kaže Štimac te ističe kako osim s javnim sektorom ima iskustva s EU fondovima i u privatnom sektoru kroz vinariju Rizman u kojoj su proveli niz EU projekata. Ističe kako je za privatne poduzetnike moguće doći do 50 posto sufinanciranja, a javni sektor dobiva i do 100 posto, stoga je ključno kvalitetno pripremiti svaki projekt neovisno je li riječ o privatnom ili javnom korisniku.
Osnovna ideja iza EU projekta Srednje tehničke i poljoprivredne škole u Opuzenu bila je istaknuti se kao pozitivni primjer te omogućiti da škola ne bude samo "klupa i ploča". Budući da je pedološki laboratorij bio ključan za županiju ubrzo su osmislili projekt vrijedan 176.000 eura za koji su, baš kao i grad, dobili sredstva iz pretpristupnih fondova. Danas im se za projekte javljaju i druge javne ustanove tako da uspješno nastavljaju s radom na projektima za razvoj školstva u partnerstvima s drugim institucijama.
- Nastavili smo u tom smjeru s projektom osiguranja kvalitete i dobre poljoprivredne prakse za koji smo dobili 86.000 eura kojim smo osposobili deset OPG-a za dobivanje GAP certifikata koji je ključan pri ulasku na police trgovačkih lanaca - kaže Ivana Filipović, ravnateljica Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu. Gradonačelnik je istaknuo kako u poljoprivrednom kraju u dolini Neretve čak 640 OPG-ova raspolaže državnim zemljištem, a intenzivna sadnja mandarina krenula je odavno čime su stvorili količine od 100.000 tona.
- Iako imamo oznaku geografskog podrijetla, naši otkupljivači iz županije ne mogu biti konkurenti na EU tržištu te je plasman mandarina težak i tražimo rješenje za tu situaciju. Četrdeset milijuna kuna bi spasilo Neretvu od iseljavanja i bila bi šteta da ono što smo godinama stvarali propadne. Naši ljudi nisu skloni udruživanju u proizvođačke organizacije tako da treba raditi na promjeni svijesti - objašnjava Mihaljević.
Vinari su dobar primjer
Vinari su, kaže Štimac shvatili da je udruživanje dobar put.
- Teško je to usporediti s uzgajivačima mandarina, ali sve jake EU države se zasnivaju na kooperacijama i to je lakši put do tržišta. Imamo zajednički vizualni identitet, zajednički radimo na brendu i preko udruge ćemo nastojati plasirati naša vina na tržišta koja su nama zanimljiva. Vinogorje Komarna je zadnjih pet godina postalo prepoznatljivo, a budući da smo ekološko vinogorje i nemamo ozbiljne i velike količine zajednički istup na tržištu je lakši put - kaže Štimac.
Vinarija Rizman izvozi u Švicarsku, Austriju, Njemačku, susjednu BiH, a Štimac otkriva kako su u tijeku i pregovori s SAD-om. U vinariju su krenuli ulagati još iz pretpristupnih fondova kada su opremili vinariju, od etiketirki do bačvi. "Povukli smo ukupno 200.000 eura za opremanje vinarije i izgradnju kušaonice, a kasnije smo kroz vinsku omotnicu ulagali i u infrastrukturu, a iduće u planu nam je energetska učinkovitost vinarije", otkrio je Štimac. Mihaljević poziva građane da budu hrabriji i učine prve korake. Kako kaže, iako se čini mukotrpno, trud se na kraju isplati.
Radionice i predavanja
- Danas su procedure pojednostavljene, a nemjerljiva je dobit i korist koju imate od EU fondova i EU projekata - zaključuje Filipović.
HAMAG-BICRO održao je u Opuzenu stručno predavanje "EU fondovi kao mogućnost financiranja". Ina Despotović predstavila je aktualne natječaje i natječaje u najavi te izdvojila najveće pogreške koje korisnici rade prilikom izrade projekata i pri provedbi ugovora.
- Glavni savjet svima je da uredno vodite dokumentaciju, poštujete pravila i svakako komunicirate što je češće moguće s voditeljem vašeg projekta - poručuju iz HAMAG-BICRO-a.
Drugi dio predavanja održala je Josipa Kutle Stepančić koja je predstavila financijske instrumente u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Uslijedila je radionica na kojoj je Miće Katunarić iz tvrtke Projekt tim Katunarić predstavio mjere ruralnog razvoja te otkrio polaznicima kako se što lakše prijaviti na natječaj.
