računi za struju 1000 kuna
Turbo-plinski bojleri su zabranjeni i nije ih moguće kupiti, pa kad se nepopravljivo pokvare stanari koji žive u zgradama na sto su muka
Vlasta Toth, stanarka zagrebačke ulice Nova Ves 32, jedina je u cijeloj zgradi koja se grije i kuha isključivo na struju. Sve je počelo prije pet godina kada joj se nepovratno pokvario bojler.
Gospođa Toth imala je klasični turbo-plinski bojler i htjela je jednostavno kupiti drugi, no više ih nije bilo u prodaji. Tada je, naime, upravo na snagu stupila Uredba Europske unije koja zabranjuje ugradnju turbo-plinskih bojlera i propisuje upotrebu isključivo ekološki prihvatljivijih kondenzacijskih bojlera. I tada su krenule njezine muke jer dimnjak njezine zgrade, objašnjava, prilagođen je samo za klasične, staromodne bojlere.
Račun za struju 1000 kuna
Da bi se prilagodio kondenzacijskom bojleru, svi stanari koji s njom dijele dimnjak trebali bi također promijeniti svoje bojlere. A kondenzacijski bojleri koštaju između osam i deset tisuća kuna, dok bi promjena dimnjaka koštala barem još deset tisuća kuna po stanu. Bez jednoglasne odluke ostalih stanara, Toth je morala odustati od plinskog bojlera i uzeti jedinu alternativu, a to je bojler i grijanje na struju.
– Njih jednostavno nije bilo briga. Njima bojleri nisu bili pokvareni i nisu htjeli trošiti 20.000 kuna, koliko bi ih stajala cijela ova procedura, iako je svima nama u korist – žali se Vlasta Toth, koja sad ima račune struje više od 1000 kuna mjesečno zbog grijanja svog stana od 100 kvadrata.
Ona je jedna od 50.000 Zagrepčana koji koriste turbo-plinske bojlere, a takvih bojlera u upotrebi je još oko 25.000 u ostatku Hrvatske. Svi vlasnici tih bojlera u slučaju da im se oni pokvare, u velikoj su opasnosti da završe u situaciji u kakvoj se našla gospođa Toth, upozorava Tihomir Mihalić, voditelj Udruženja servisera i plinoinstalatera.
On objašnjava da se takvi bojleri u Hrvatskoj prema propisima EU ne smiju više prodavati, a dijelova za servis je sve manje, stoga građanima neće preostati ništa drugo osim prebaciti se na kondenzacijske.
– A ako žive u zgradi, bilo bi im bolje da imaju dobre odnose sa susjedima, jer bez njih ne mogu ništa. Ali ipak, kad-tad svi će morati prijeći na nove bojlere – kazao je Mihalić.
Broj zgrada čiji dimnjaci nisu prilagođeni za kondenzacijske bojlere je, kažu dimnjačari, veći od 3800, a razlog tome je taj što je većina novogradnje podignuta bez prethodne provjere EU propisa.
Traže odgodu
– Da su provjerili da će budućnost grijanja biti kondenzacijski bojleri, cijela ova strka bila bi mnogo manja – kazao je Dejan Lončarić iz grupacije Dimnjačara Hrvatske gospodarske komore. Stoga, kaže, nije ni čudo što su građani ljutiti jer su doslovce prisiljeni u idućih nekoliko godina birati između dva zla – ili se svi složiti pa dignuti kredit da bi udovoljili europskim standardima ili biti prisiljeni kupiti radijatore i bojlere na struju i plaćati ogromne mjesečne režije.
HGK je pokrenula inicijativu za izmjenom Uredbe i to na način da se uvede iznimka za turbo-plinske bojlere koji su zabranjeni, barem u postojećim višestambenim zgradama na kojima je više takvih uređaja spojeno na zajednički dimnjak.
Ministarstvo gospodarstva pak zatražilo je od Euopske komisije odgodu primjene te uredbe dok se ne nađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju.
