Maslinovo ulje ove godine visoke kvalitete, ali urod manji i 30 posto

Urod je slabiji od prosjeka, i do 30% u odnosu na lani, no kvaliteta maslinova ulja ove će godine biti vrhunska, slažu se maslinari, koji su ovih dana, i prije Svih svetih, pohrlili u svoje maslinike. Još prije nekoliko mjeseci zdvajali su nad smežuranim bobicama i proklinjali sušu. No nakon kiše koja ih je napojila u rujnu, u Dalmaciji se s puno optimizma “češlja” stoljetno drveće i zdravi plodovi nose na preradu, jedino što je teško prežaliti pougljena stabla oko Žrnovnice i drugih krajeva, podsjetnike na ljetošnju vatrenu stihiju.

– Što reći, dogodila se katastrofa. No iako se prema najavama resornog ministarstva maslinare koji su izgubili sve već trebalo obeštetiti i početi sa sanacijom opožarenih maslinika, za sada od toga nema ništa – objašnjava Milan Amižić, predsjednik udruge Oblica iz Žrnovnice, koji se nada da će svi iz ljetošnjih požara izvući pouku.

Krivac sustavna nebriga

– Sve što nam se dogodilo, dogodilo se zbog sustavne nebrige, zapuštenih šuma i poljoprivrednog zemljišta. Vrijeme je za novi koncept gospodarenja i preventive, veći angažman savjetodavne službe, Hrvatskih šuma... ali i za porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište – uvjeren je Amižić, kojemu je u požaru stradalo 90 stabala maslina. Toliko ih je i preživjelo, s time da su navodnjavana stabla dala iznimne plodove i kvalitetu, a ostala upola manje. U Dalmaciji, čini se, randman ili postotak ulja neće biti ispod 16%, odnosno 16 litara na 100 kg maslina. No on bi, kad bi se sustavno analizirao i pratila zrelost maslina, umjesto da se u berbu ide samo zato što je s njome počeo i susjed, mogao biti i veći.

Najviše podbacila oblica

Rade Bobanović iz Polače ovu godinu ocjenjuje iznadprosječnom i za kvalitetu ulja iz ekoloških maslinika. Zbog suše u plodovima se nisu razvijali štetnici poput maslinove muhe i moljca, ali urod je i u zaleđu Zadra i na nivou cijele RH 25 do 30% manji, tvrdi on. Maslinama su najviše problema donijele kiše i visoke temperature u vrijeme cvjetanja u svibnju. Najviše je podbacila oblica. Očekivanja su tako da će hrvatski maslinari u ovoj godini iscijediti najviše 4,5 milijuna litara ulja, u odnosu na godišnji prosjek od 6 do 6,5 milijuna, od čega se oko 30% trži na kućnom pragu, dok oko 15%, prema nekim procjenama, završi u “sivoj” zoni. S novim nasadima maslina s kojima bi se broj stabala povećao na 10 milijuna, za nekoliko bismo godina trebali biti samodostatni, dapače, osigurati i veće količine ulja za izvoz, no trenutačno nam ga, i uz mizernu potrošnju od najviše dvije litre po stanovniku, nedostaje.

Prema podacima HGK, i lani, kad je proizvodnja ulja u Hrvatskoj bila na razini prosjeka, uvezli smo 4,2 tisuće tona za oko 15,5 mil. eura, a izvezli oko 240 tona vrhunskog ulja za oko 2 mil. eura. U ovoj godini tako možemo očekivati još samo veći uvoz, zbog kojega, očekuje se, ni cijene domaćeg ekstradjevičanskog maslinova ulja neće znatnije rasti. U Dalmaciji će mu cijena, računa se, biti kao i lani, 70-100 kuna, a u Istri i do 160. – I ne zato što je istarsko kvalitetnije – odgovara Bobanović – nego zato što se Istra bolje brendirala i već 10-15 godina ne spušta cijene.