Svjetski dan hrane
Ministar poljoprivrede složio se kako "uvozimo puno toga", ali je ocijenio i kako je "u svinjogojstvu situacija puno bolja nego lani, i po cijeni i po količini proizvedenog mesa".
Svjetski dan hrane obilježen je u ponedjeljak u Osijeku, pod krovnom temom "Promijenimo budućnost migracija. Ulažimo u prehrambenu sigurnost i ruralni razvoj". Hrvatska agencija za hranu, kojoj je u Osijeku i sjedište, organizirala je i 2. hrvatsku konferenciju o procjeni rizika porijekom iz hrane.
- Definitivno situacija može biti puno bolja, ali je činjenica da je u svim zemljama koje su bile nove članice EU, i to je nešto što Hrvatska mora spriječiti i može. Učinit ćemo sve da ljudi ostanu na selu, kroz europske fondove, ali i pozitivnom državnom politikom usmjeravati ih na ostanak u ruralnom području – poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je i otvorio konferenciju. Na upit kako to učiniti, s obzirom da su svinjogojstvo i mljekarstvo na koljenima, a meda, primjerice, uvozimo tri puta više nego ranije, složio se kako "uvozimo puno toga", ali je ocijenio i kako je "u svinjogojstvu situacija puno bolja nego lani, i po cijeni i po količini proizvedenog mesa".
- U mljekarstvu imamo puno problema, ali i tu je dosta učinjeno nizom pravilnika, podzakonskih akata, i Zakonom o nepoštenim trgovačkim praksama koji kroz koji dan treba biti usvojen u Saboru... Prošla je sezona bila loša za med, dogodio se velik pomor pčela pa je to razlog većeg uvoza, ali sve možemo promicati kroz podizanje svijesti o kvaliteti hrvatskih proizvoda. Nemojmo kupovati kineski, nego slavonski, lički med, svinjetinu koja se proizvodi u Hrvatskoj, a ne onu koja se uvozi – istaknuo je Tolušić.
Županija priprema besplatnu školsku prehranu
- Opasnost od hrane prijeti nam iz pretjeranog uvoza, ali i iz nas samih da ne iskoristimo potencijal naše proizvodnje. Moramo, stoga, povući poteze brendiranja, marketinškog osnaživanja i jačanja konkurentnosti naše proizvodnje – rekao je, pak, osječko-baranjski župan Ivan Anušić. Podsjetio je kako Županija priprema besplatnu školsku prehranu, od 1. siječnja, za što će izdvojiti 21 milijun kuna.
- Ali ne zato što će prehrana biti besplatna, već što će hrana dolaziti s naših, slavonskih polja s ekološkim certifikatima - naveo je Anušić, dodajući kako moraju izgraditi i infrastrukturu, kao što su ULO hladnjače, distributivni centri, pakiraonice, sušare.
Što se tiče manjka ljudi za rad na selu, on je komentirao kako mi "nemamo više ljudi za rad ni u poljima, ni u industriji, administraciji".
- Nemamo ljudi koji su spremni ovdje ostati. Rezultat loših politika i nerada sada nam dolazi na naplatu. Crveno nam se svjetlo davno upalilo i moramo mijenjati smjer, našim potezima i primjerima zaustaviti daljnji odljev stanovništva, i vratiti one koji su otišli. To je naša zadaća, a potencijal za to upravo je proizvodnja hrane. Naravno da polja nisu atraktivan posao, ali moramo stvoriti uvjete da tog posla bude – zaključio je.
