Topliji dani prizivaju turiste u Park prirode Kopački rit, oazu mira koja oduševljava bogatstvom životinjskog i biljnog svijeta, kao i nizom drugih turističkih aduta. Ususret novoj sezoni razgovaramo s Ivom Bašićem, ravnateljem PP-a Kopački rit.
Što bi trebalo napraviti da se ovdašnji turizam trgne i nametne na tržištu proporcionalno svojim potencijalima?
Rješenje je u umrežavanju, u povezivanju, u zajedničkoj turističkoj politici. Prednosti povezivanja su, među ostalim, i kreiranje novog proizvoda i imidža kao prepoznatljivog branda, veća mogućnost investiranja, standardizacija ponude i zajednički nastup na tržištu. Povezivanje je odgovor na globalizacijske izazove i prilika manjima za njihovo preživljavanje, ali i ostvarenje konkurentnosti.
Kakvi su vaši stavovi o zaštiti prirode i bioraznolikosti?
Želimo potaknuti promjenu stavova i navika stanovništva u pogledu zaštite prirode i bioraznolikosti. Time nastojimo ukazati na važnost prirode i na povezanu budućnost čovjeka i bioraznolikosti. Ideja je potaknuti svakog od nas da preispita svoje stavove i postupke kojima može doprinijeti obnovi i očuvanju prirode. Želja nam je osvijestiti da svatko on nas malim, osobnim promjenama u svakodnevnom životu, a u odnosu na prirodu pridonosi poboljšavaju kvalitete života. Najvažnije je da primijetimo prirodu, da živimo s njom.
Koliko je u Hrvatskoj, a posebno u PP-u Kopački rit priroda očuvana i zaštićena?
Globalna kriza bioraznolikosti nije zaobišla ni prirodu naše zemlje, pa tako ni Kopački rit. Uvriježeno je mišljenje da je priroda Hrvatske dobro očuvana, ona je u boljem stanju nego u velikom dijelu EU država, ali trendovi zabrinjavaju i ne daju mjesta optimizmu te upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem. Prema posljednjem izvješću sukladno Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore za period 2013. – 2018., u Hrvatskoj je 46 posto vrsta u nepovoljnom stanju. Razlog su ljudske aktivnosti, a posljedice su narušena kvaliteta ili gubitak staništa divljih vrsta te izravno smanjenje brojnosti njihovih populacija. Jako su ugroženi i livade i pašnjaci. Naime, zbog depopulacije i promjene u demografskoj strukturi ruralnog stanovništva dolazi do napuštanja tradicionalnih korištenja poljoprivrednog zemljišta i promjena načina života te travnjaci zarastaju, postupno ih preuzimaju šikara i šuma. Tako trajno gubimo brojne biljne i životinjske vrste. U upravljanju zaštićenim područjima izuzetno je važna suradnja svih dionika da bi se, osim zaštite autohtonih staništa te biljnih i životinjskih vrsta, omogućio održivi razvoj lokalne zajednice, koja je i očuvala područje za dobrobit budućih generacija i posjetitelja.
Lani je otvoren Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš.
Riječ je o jedinstvenom multimedijalnom i interaktivnom postavu koji posjetiteljima približava sve najvažnije osobine i prirodne fenomene Kopačkog rita. Ovo je prostor za istraživanje i učenje, ali i prostor za otkrivanje svih tajni parka i upoznavanje bogate kulturno-povijesne baštine uz pomoć najmodernije tehnologije. Tijekom povijesti ovaj prostor bio je rezidencijalno lovačko središte poznato u europskim i svjetskim razmjerima, ali isključivo zatvorenog tipa za vladare i ugledne goste, koje je sada, nakon obnove i prenamjene, dostupno svim zainteresiranim posjetiteljima.