Virovitičko-podravska županija fokusirana je na gradnju sustava navodnjavanja
Korištenje sustava navodnjavanja trenutačno je besplatno
I dok su prijašnjih godina korisnici sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška sramežljivo kretali u taj poslovni pothvat, u zadnjih godinu dana dogodila se "eksplozija" novih korisnika. Danas je triput više poljoprivrednika koji natapaju svoje poljoprivredne kulture nego što ih je bilo prije godinu dana.
U planu još 6 sustava
– Trenutno se natapa oko 400 od ukupno 1260 hektara sustava Kapinci - Vaška, no zainteresiranih je sve više i više. Uostalom, to nam je i bio cilj kada smo gradili ove sustave. Danas je više od dvadeset korisnika. Svi oni vide koliko je, želite li se ozbiljno baviti poljoprivredom, važno navodnjavati površine i kulture. Osim toga, na području sustava Đolta od 200 natapa se 180 hektara, a imamo i nekoliko korisnika na nedavno otvorenom sustavu Novi Gradac - Detkovac – istaknuo je županijski pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Bojan Mijok. Uz Sinišu Hrgovića, predsjednika Udruge poljoprivrednih proizvođača korisnika sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška i zamjenika župana Marija Klementa, pročelnik Mijok obišao je ovaj sustav u kojem "niče" sve više opreme za navodnjavanje.
Virovitičko-podravska županija do sada je sagradila tri sustava navodnjavanja: Kapinci – Vaška, Đolta i Novi Gradac – Detkovac. Istodobno, krenula je i gradnja više oko 37 milijuna kuna vrijednog sustava Kapinci – Vaška II., kojim će se na području općina Sopje i Suhopolje natapati 568 hektara. I za ovaj sustav navodnjavanja Županija je dobila bespovratna sredstva u stopostotnom iznosu.
– Trenutačno imamo oko 3000 hektara navodnjavanih površina. Na ovaj način stvaramo pretpostavke za bolji život naših poljoprivrednika, posebno ako se bave radno intenzivnim kulturama. Naši sustavi navodnjavanja doprinijet će većim poljoprivrednim prinosima, stopiranju katastrofalnih šteta od suša te poljoprivrednicima omogućiti kvalitetan kontinuitet stabilnih prinosa u godinama kada ima dosta padalina – ističe župan Igor Andrović.
Uz radove na sustavu Kapinci – Vaška II., u planu je još šest sustava navodnjavanja. Za sustav Lukač (500 hektara) ishođena je lokacijska dozvola, za Đoltu II. na 240 hektara je izrađen idejni projekt.
– Tu su još tri sustava navodnjavanja, Čađavica, Zdenci i Čačinci – Crnac koji će se rasprostirati na ukupno 6.200 hektara. Kada sve zbrojimo, na području Virovitičko-podravske županije imat ćemo 9700 hektara natapanih površina i zasigurno ćemo biti hrvatski lideri po navodnjavanim površinama – poručuje Andrović.
Veći prinosi
Prema riječima Siniše Hrgovića, predsjednika Udruge poljoprivrednih proizvođača korisnika sustava navodnjavanja, na području sustava Kapinci – Vaška najvećim dijelom se natapaju soja, kukuruz, kukuruz šećerac, šećerna repa i kupus. Hrgović također navodnjava svoje poljoprivredne površine, a lani je na oko 5 hektara postavio eksperimentalno polje s "podzemnim navodnjavanjem", za što mu je, nakon raspisanog javnog poziva, Virovitičko-podravska županija u nabavi opreme pomogla u 50-postotnom iznosu. - Sustav podzemnog navodnjavanja pokazao se kao pun pogodak. Prinosi su na svim kulturama 100 posto veći. Osim toga, nakon prve godine navodnjavanja, sustav mi se već isplatio. Njegova efikasnost se posebno pokazala na pjeskovitom tlu, koje je često uz rijeku Dravu. I dok su kroz sustav podzemnog navodnjavanja prinosi veći 100%, kod "običnog" natapanja oni su 30 posto veći. Navodnjavanje je budućnost, jer nudi kvalitetan proizvod, siguran prinos, i u vremenima kada ima kiše, ali posebno kada su sušne godine - kazao je Hrgović.
Korištenje sustava navodnjavanja trenutno je besplatno.
– Kao Županija dali smo prijedlog Ministarstvu poljoprivrede za raspisivanjem natječaja Programa ruralnog razvoja, gdje bi bila prihvatljiva kupovina potrebne opreme za navodnjavanja i time se direktno smanjio udio vlastitog financiranja. Planiramo simboličnu naplatu korištenja sustava navodnjavanja, a dobivenim sredstvima, kroz raspisani javni poziv, omogućili bismo poljoprivrednicima nabavu opreme potrebne za natapanje površina – naglasio je pročelnik Bojan Mijok.
