Karlovačka županija
Prvi tim djeluje od rujna 2019., ali zbog veličine županije ne uspijeva doći do svih pacijenata
Karlovački Centar za palijativnu skrb primio je od Karlovačke županije novi osobni automobil kao donaciju za formiranje drugog mobilnog tima palijativne skrbi, jer prvi tim koji djeluje od rujna 2019., zbog veličine županije ne uspijeva doći do svih pacijenata. Ravnateljica Doma zdravlja Tatjana Šterk Tudić rekla je da sukladno javnozdravstvenoj mreži uz postojeći tim imaju pravo na osnivanje još jednog, te da su sada u potrazi za liječnikom koji bi bio voljan raditi u takvom sustavu.
- To nam je sada jedan od važnijih ciljeva, da bi se stvorila mogućnost za odlazak u kuće što većem broju palijativnih pacijenata - rekla je Šterk Tudić.
Zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar je predajući ključeve automobila rekla da je njegova cijena 87.000 kuna. Osim automobila Karlovačka je županija sukladno Strategiji palijativne skrbi platila 45.000 kuna vrijedan software koji je od nedavno u funkciji i omogućuje objedinjavanje zdravstvenih djelatnika, psihosocijalne pomoći, duhovnika teologa i svih drugih dionika koji mogu pomoći teško bolesnim ljudima i njihovim obiteljima.
Na primopredaji vozila bila je i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević, kao jedna od suosnivačica karlovačkog Centra za palijativnu skrb. Istaknula je da sada, neovisno o dijagnozi pacijenta, postoji šifra Z51 za sve palijativne pacijente koja im pomaže da se lakše probijaju kroz sustav, bolnički, socijalne i svake druge skrbi.
Naglasila je da se palijativna skrb ne odnosi samo na pacijente s malignim oboljenjima, da to nije samo pomaganje umirućim pacijentima, kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, već ona predstavlja i pomoć pacijentima s kroničnim i degenerativnim bolestima, koji u tom sustavu mogu biti i 15 i više godina.
- Što prije palijativni tim uđe u život takvih pacijenata kvaliteta njihovih života će biti veća - rekla je Grba Bujević.
Založila se da se više medicinskih postupaka, od ublažavanja jakih bolova na dalje, može dobivati kod kuće, te da „svi zdravstvenjaci trebaju zastupati stav da zdravstvenu skrb treba što više približiti pacijentima, a da im je uvijek za hitna i akutna stanja na raspolaganju i hitna služba“.
Koordinatorica Centra za palijativnu skrb Martina Horvat posebno je naglasila da je za ovakav rad potrebna stalna edukacija, nadogradnja znanja, medicinskog, ali i u savladavanju problema funkcioniranja obitelji palijativnog pacijenta, sve do nošenja s promjenom ličnosti takvog pacijenta, njegovom smrću i žalovanjem.
U Karlovačkoj županiji sustav funkcionira tako da se za palijativne pacijente prvo aktiviraju patronažne službe šest domova zdravlja i 75 timova obiteljske medicine, zatim bolnički palijativni timovi triju županijskih bolonica, prema potrebi Ustanova za zdravstvenu njegu u kući s posudionicom ortopedskih pomagala, a onda i mobilni tim palijativne skrbi i to vrlo često na smanjenju boli, zbrinjavanju dekubitusa i drugih stanja, te psihološke i ili teološke pomoći, sve do trenutka smrti. Često isti tim nastavi pomaganje članovima obitelji i u žalovanju.
