Izbornik
Naslovnica Županije
Uz udarce čekića odraslo je pet naraštaja obitelji Žambok

Čim sam se rodio, ja sam umjesto dude dobio čekić u ruke. To je nešto što je u krvi

KOVAČKU RADNJU otvorio je 1903. Janoš Žambok, naslijedio ga je sin Andrija, a Drago Žambok nastavio je taj težak, zanimljiv i danas rijedak posao. No kad čekić i nakovanj uđu u krv, nema druge nego da zanat i dalje uspješno živi
1/6
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Tradicija kovačkog obrta u Ruščici duga je čak 120 godina. Drago je taj posao naslijedio od oca i djeda i prenio ga na svoje sinove Marka i Ivana

Prava je rijetkost u Hrvatskoj, pa čak i u Europi, pronaći obrt s tradicijom duljom od sto godina. No baš time može se pohvaliti mala Ruščica pokraj Slavonskog Broda, i to zahvaljujući obitelji Žambok, čiji kovački obrt ove godine slavi punih 120 godina postojanja! Kovačku radnju otvorio je 1903. Janoš Žambok, naslijedio ga je sin Andrija, a Drago Žambok nastavio je taj težak, zanimljiv i u današnje vrijeme rijedak posao.

Kako kažu u obitelji Žambok, kad čekić i nakovanj uđu u krv, onda nema druge nego da zanat i dalje uspješno živi.

Nije samo zanat, to je život
Odrastanje uz udarce čekića svim je članovima ove obitelji nešto najnormalnije.

– Čim sam se rodio, ja sam umjesto dude dobio čekić u ruke. To je nešto što je u krvi, to je jače od čovjeka. To nije samo zanat, obrt, biznis. To je život – kaže majstor Drago Žambok.

Nekad su kovači uglavnom potkivali konje. Danas kao rezultat rada njihovih vrijednih ruku nastaju dvorišne i balkonske ograde, ograde na stubištima, razni uporabni i ukrasni predmeti, brave, okovi, metalna vrata i prozori.

– Nema ničega ljepšeg od rada. Naravno, prvo morate završiti određene škole i steći određena saznanja, jer da biste postali kovač, morate dobro poznavati i dijelove kemije, mehanike, fizike i tehnologije. Na kraju uza to sve morate još biti motorični i kreativni – nastavlja Drago.

Drago je taj posao naslijedio od svog oca i djeda i prenio ga na sinove Marka i Ivana, koji su danas vlasnici obrta. Pet država se promijenilo, a njima čekić nitko nije oteo.

To govori o vrijednosti njihova rada i stvaranja, jer u tih 120 godina napravili su tisuće spomenika koje s ponosom pokazuju svojoj djeci i unucima.

– Sretan sam i ponosan. Prije svega na oca koji je uspijevao sve te godine, a onda i što nam je dao zadatak da pokušamo sve to održati i živjeti od toga. Tehnologija je napravila svoje i, kako vrijeme bude odmicalo, bit će sve teže održati tradicijske obrte. Nadam se da ćemo očuvati barem dio, ali moramo ubaciti i malo modernoga da možemo preživjeti – ističe Dragin sin Marko Žambok.

Zalog budućnosti
Povodom 120. obljetnice utemeljenja obrta Udruženje obrtnika uz potporu izdavačke kuće Lasica objavilo je knjigu “Rad, znanje, upornost”. Na predstavljanju se moglo čuti kako opstanak starih zanata možda leži u hvatanju koraka s modernim vremenom uz istovremeno čuvanje tradicije.

– Treba raditi i podržavati ovo u što je u obitelji Žambok svoj obol dalo pet generacija. Dirigentska palica još uvijek je u rukama Drage Žamboka, ali kako budućnost svijeta počiva na mladima, njegova djeca i unuci su zalog sigurne budućnosti, opstanka i vjere da će neki budući naraštaji nazočiti novim obljetnicama – rekao je Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko-posavske županije.

RADOVI U RADIONICI bjelovarske tvrtke su pri kraju, uskoro počinje montaža na korzu. Cijeli projekt bio je izazovan jer su trebali osmisliti probne modele, no zadovoljni su kako sve izgleda, kažu u obiteljskoj bjelovarskoj tvrtki Metalac oprema korzo klupama i koševima za otpad Obnova korza mijenja vizuru grada: Drago mi je da je ovaj posao dobila domaća tvrtka BOGATSTVO kulturno-povijesne baštine potrebno je njegovati i prenositi novim naraštajima jer njezina vrijednosti je neprocjenjiva, poručuju iz Općine Bilje Više od 10 folklornih ansambala i KUD-ova 17. i 18. lipnja Međunarodni etno susreti u Bilju - narodna glazbala, nošnje, pjesme i ples SOLISTI I BALETNI ANSAMBL HNK u Osijeku obilježili su obljetnicu praizvedbe prvog hrvatskog baleta “Jela”. Oživljeno je tom prilikom najvažnije djelo čepinskog skladatelja, a gost je na baletnoj izvedbi bio i Nikola pl. Adamovich, rođak Bele Adamovića Rođendan Čepina i 125 godina prvog hrvatskog baleta “Jela”