Cijeli prostor je dio europske ekološke mreže – Natura 2000
Ljetnikovac grofa Draškovića postao je prekrasni Posjetiteljski centar "Dravska priča" kojim upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije
Kada bi se putnik kroz vrijeme iz 2009. danas zatekao u Dravskoj priči, ne bi vjerovao svojim očima. Tadašnji ljetnikovac grofa Draškovića u Noskovcima bio je ruševni objekt kroz čije se krovište mogao gledati Veliki medvjed i u kojem je samo manja polovica imala funkciju. Zahvaljujući Virovitičko-podravskoj županiji, najvećim dijelom europskim, ali i sredstvima različitih ministarstava, ljetnikovac je postao prekrasni Posjetiteljski centar "Dravska priča" kojim upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije.
Edukativni kutak
Danas su tu, na 800 m², uz urede navedene javne ustanove, prostori za prezentaciju i edukaciju, bioistraživačka stanica. Tu su i bicikli, kanui, ali i edukativni CITES kutak u kojem se može vidjeti tenisice ili novčanik od kože mrežastog pitona ili bodlje dikobraza, ljušturu plemenite periske, prepariranog orla škanjca, remen za sat od američkog aligatora, sve ono što je krijumčareno, a zaplijenjeno je u zračnim lukama.
U podrumskom dijelu može se doznati kako izgleda dabrov brlog, što se nalazi u kapljici vode. Na krovu je zimski vrt, tu su i vidikovac, suvenirnica, vrt mirisnih doživljaja, voćnjak i dječje igralište. Dravska priča ima ukupno 34 kreveta i pravi je hit za organizirane skupine izviđača, školaraca, studenata, umirovljenike, ali i sve one koji žele osjetiti nedirnutu prirodu jer Drava je na samo desetak minuta hoda, biciklom i brže.
Cijeli prostor je dio europske ekološke mreže – Natura 2000, dio prekograničnog Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav koji je pod zaštitom UNESCO-a. Osim mnogobrojnih turista koji dolaze na ovo područje, sadržajnost Dravske priče prepoznata je i na državnoj razini pa su dobitnici dviju prestižnih nagrada Zlatnog i Srebrnog Suncokreta ruralnog turizma te dobitnici nagrade Simply the Best koju dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija i turistički časopis Way to Croatia.
Iza svega ovoga su vrijedni djelatnici Dravske priče, predvođeni ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije Tatjanom Arnold Sabo koja je i najvažniji kreator svega onoga što se ovdje može doživjeti.
– Nije to bio lagan posao, no uz potporu Virovitičko-podravske županije, ministarstava, angažman naših vrijednih djelatnika, radili smo korak po korak. Prvo smo zgradu stavili pod krov, pa krenuli u uređenje unutrašnjosti, okoliša, podruma. Danas je Posjetiteljski centar "Dravska priča" jedna lijepa priča, ali još uvijek nije potpuno završena – kazala je ravnateljica Tatjana Arnold Sabo.
Za svaki dio ovog projekta Dravska priča je imala punu potporu Virovitičko-podravske županije koja se u svakom pogledu uključili u ovaj projekt.
Kontinentalni turizam
– Sjećamo se kako je ovo zdanje izgledalo nekad i kako ono izgled danas. Sredstvima Virovitičko-podravske županije, Europske unije, Vlade RH te uz veliki entuzijazam ravnateljice Tatjane Arnold Sabo, koja je nesebično cijelu sebe dala u ovaj projekt, Posjetiteljski centar Dravska priča danas je prvorazredna turistička atrakcija, nezaobilazna destinacija na Plemićkoj ruti Slavonije i Podravine. Ovo je primjer kako se ruralni prostor uz očuvanje prirode može razvijati, kako Slavonija svojim sadržajnim cjelinama može ponuditi u razvoju kontinentalnog turizma – izjavio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Ta priča će imati nadogradnju. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom VPŽ-a, uz partnere, Virovitičko-podravsku županiju i Općinu Pitomača, na NPOO je prijavila 3,937.359,29 eura vrijedan projekt Drava kao nadahnuće, kojim se planira unaprijediti turistička infrastruktura u Dravskoj priči te u Centru za posjetitelje Križnica kojim također gospodari ova javna ustanova, a gdje je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno više od 4000 posjetitelja.
Na krovu Dravske priče postavit će se fotonaponska elektrana, nadogradit će se multimedija i postojeći hologrami, izgraditi nova dječja igrališta. Dravska priča i Centar na Križnici dobit će biološko jezero, gdje će se koristiti biološke filtracije bez upotrebe dezinfekcijskih sredstava, koje će moći koristiti i plivači neplivači. Tu je i nabava po deset kajaka i kanua za turističko krstarenjem Dravom, gradnja triju pontona, u Noskovcima, Terezinom Polju i Križnici.
Na njima će se nakon plovidbe Dravom moći odmoriti.
